Anđela Lenhard Antolin rođena je u Đurđevcu, diplomirala je hrvatski jezik i književnost i novinarstvo. Prva je profesionalna novinarka Grada Đurđevca, prva spikerica, dugogodišnja voditeljica te glavna i odgovorna urednica i direktorica Radio Đurđevca. Višegodišnja je voditeljica i urednica i na Radio Koprivnici. Dobitnica je više profesionalnih te javnih gradskih i županijskih priznanja za svoj novinarski te društveni, javni i kulturni rad. Uz novinarske, zapaženi su i njezini publicistički testovi.

Anđela Lenhard Antolin u studiju / Facebook

Bila je glasnogovornica i višegodišnja članica Predsjedništva Lige protiv raka Koprivničko-križevačke županije te sudionica, članica Organizacijskog odbora, novinarka i glasnogovornica kulturno-umjetničke, zabavne i turističke manifestacije Picokijade. Svojim osmišljavanjem inačice prezentacije uvelike je pripomogla da Đurđevac i Picokijada prvo postanu hrvatski pobjednici u turističkoj izvrsnosti, a potom u Bordeauxu 2008. zasluže i prestižnu titulu Europske destinacije turističke izvrsnosti.

Promotorica Podravine

Iz svega navedenoga vidljivo je da je Lenhard Antolin vrlo zauzeta u više različitih područja života. Dodala je kako, primjerice, sama obrađuje svoj ekološki vrt te da joj je kontakt sa zemljom neprocjenjiv. Spominjući svoj angažman na Radio Koprivnici, naglasila je da je jako raduju emisije o lokalnoj zajednici, posebno “Podravski složenac” koji se emitira nedjeljom, donoseći recepte i korisne činjenice o sezonskom voću i povrću. Rado prati i sva kulturna zbivanja u Đurđevcu.

Katarina Varenica i Anđela Lenhard Antolin

Ističući da u svakom trenutku nastoji promovirati Podravinu, upozorila je da Podravina nije neka slijepa točka između Zagorja i Slavonije, nego da je UNESCO ovih dana rezervat biosfere, koji se proteže Austrijom, Slovenijom, Hrvatskom, Mađarskom i Srbijom (u što je uključena gotovo cijela Podravina) na gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnog toka proglasio najvećim zaštićenim riječnim područjem u Europi!

Spominjući pak svoje radijske početke, naglasila je da je radio u tim godinama, puno prije društvenih mreža i s tek rijetkim televizijskim uređajima, bio taj koji je približavao svijet ljudima. “Biti posrednik i učiniti da slušateljima nevidljivo postane vidljivo, bila je čast, posebnost i ljepota, svojevrsni vrhunac. Usto, radio te nauči slušati druge, a toga danas tako nedostaje! Usto, pred ekranom se sve razgoli, a radio daje određenu mističnost”, naglasila je Lenhard Antolin.

Serijal emisija “Torta ljubavi”

Kako je rekla, dosta je bila angažirana na humanitarnim temama. “Najteže bi mi palo kad bi se javilo neko dijete. Primjerice, javio nam se jedan dječak od šest godina koji nikad nije imao tortu za rođendan. Pokrenula sam akciju i skupilo se toliko toga da sam napravila emisiju “Torta ljubavi”. Nakon što smo darivali toga dječaka, preostalo je još puno, pa sam pokrenula serijal emisija “Torte ljubavi”. Toliko smo toga sa slušateljima napravili – jer sama ne bih mogla gotovo ništa – primjerice, žene su braniteljima plele rukavice, šalove i čarape i sve smo to slali na ratište. Ma, ljudi su dobri i žele pomoći, samo ih treba dobro povezati”, naglasila je Lenhard Antolin.

Poseban odnos imala je sa Sinišom Glavaševićem, koji se rado odazivao i u njihovom programu iz ratnog Vukovara davao i opširnija izvješća od onih koja je slao za Radio Zagreb.

“Jednoga me dana tehničar iznenada obavijestio da me zove Siniša, iako nije bilo predviđeno. Rekao mi je: ‘Anđela, molim te, pusti me u program! Situacija u Vukovaru jako je teška, a ja ne mogu kontaktirati sa Zagrebom.’ Brzo sam ga snimila, ali pri kraju izvješća naglo se prekinula veza i više ga nikad nisam čula. Mislim da sam bila posljednji novinar koji je razgovarao sa Sinišom Glavaševićem.”

Otvaranje izložbe oslikanih tanjura / Foto: knjiznica-lipik.hr/

Govoreći pak o zaštiti i promicanju podravske gastronomije, spomenula je da je i njenim nastojanjem, primjerice “pogača z oreji” postala nematerijalno kulturno dobro Podravine. Angažirala se i na promicanju Legende o picokima. Kao čuvarica kajkavskog izričaja, objavila je “Molitva po čkoma”, knjižicu u kojoj je uspjela u kajkavskoj riječi iz dvije teze izvesti zaključak. Bavi se i fotografijom i oslikavanjem tanjura i brojnim zanimljivim hobijima, što ju u Hrvatskoj čini jednom od najaktivnijih umirovljenica koje – zapravo – ne miruju.

Emisiju Novi valovi dobrote poslušajte ovdje:

Novi valovi dobrote