Cilj Pučkog učilišta za treću životnu dob je cjeloživotno učenje kroz različite obrazovno – kulturne programe. A zašto je važno cjeloživotno učenje pojasnila je Ana Majurić kazavši da je važno zbog toga što živimo u vremenima ubrzanih promjena u znanosti, tehnologiju, društvu i ekonomiji. “I unutar tog cijelog procesa globalizacije obrazovanje zapravo predstavlja preduvjet socijalne uključenosti. Zbog tih svi tih razloga cjeloživotno učenje je iznimno bitno i podrazumijeva cjelokupnu aktivnost učenja od najranije životne dobi do treće životne dobi”, rekla je.

Pučko otvoreno učilište Zagreb je ustanova kojoj je glavna djelatnost obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje koje ove godine slavi 115 godina postojanja. “Imamo dugu tradiciju i potičemo i promičemo cjeloživotno učenje”, naglasila je Majurić.

Govoreći o programima koje polaznici najčešće odabiru kazala je da najčešće biraju one programe i znanja koja nisu mogli stjecati tijekom radnog vijeka.

Usvajanje novih vještina čini ih vitalnijim i mlađim.

Ana Majurić istaknula je da je dobrobit cjeloživotnog učenja velika te dodala kako na njihove kognitivne sposobnosti utječe ta želja za znanjem i spoznajama. “Usvajanje novih vještina čini ih vitalnijim i mlađim”, rekla je.

“Ispočetka su to bile male grupe, a s godinama je to postao program s više od tisuću polaznika po semestru. A mi svaki semestar nudimo deset programa”, pojasnila je. Dodala je da su predavanja koncipirana da tako da traju dva semestra, zimski i proljetni semestar. “Unutar semestra svaki tjedan se održavaju predavanja iz svakog programa”, nadodala je.

Pomoćnica ravnatelja Pučkog otvorenog učilišta Zagreb Ana Majurić kazala je da najmlađi polaznik ima 56 godina, a najstarija polaznica 85 godina. “Prosječna dob naših polaznika se promijenila. U početcima je bila 60 godina, a sada 68 godina. Kako društvo stari tako se mijenja struktura naših polaznika. Stupanj obrazovanja se povećava kako idu godine. No, stupanj obrazovanja nije preduvjet za upisivanje naših programa. A naše polaznici motivirani su željom za novim znanjem i stjecanjem iskustava te svladavanje novih vještina. Nije isključena ni socijalna komponenta upoznavanje novih ljudi slične životne dobi”, rekla je.

Nije isključena ni socijalna komponenta upoznavanje novih ljudi slične životne dobi.

“Društvo stari i demografska slika se mijenja. Tako da će potreba za cjeloživotnim učenjem i obrazovanjem zacijelo rast. Želja nam je ovaj koncept proširiti i u drugim gradovima”, naglasila je Majurić.

Istaknula je da dosta polaznika poslije postanu i predavači. “Ukoliko mi prepoznamo da je netko izvrstan u onome što zna i ako je to povezano s njegovom profesionalnom karijerom te vidimo da bi dobro to prenio drugima, onda mu ponudimo da bude i predavač”, rekla je.

“Cjeloživotno obrazovanje je tajna dugovječnosti. Usvajanje novog, rad na sebi, uživanje u onom što radiš, uživanje u onom što učiš definitivno doprinosi aktivnom starenju i dobroj slici o sebi i samopoštovanju i boljoj uključenosti u sustav i život”, zaključila je.