Mladi su budućnost Hrvatske

O njima u velikoj mjeri ovisi demografski, društveni, politički, gospodarski i kulturni razvoj naše zemlje. Mladi su uvijek donosili nove ideje i promjene u društvu, no mladi danas u Hrvatskoj nisu aktivni koliko bi mogli biti, što je glavni razlog zašto se dovoljno ne čuje njihov glas u društvu. K tome, iz godine u godinu sve je manji udio mladih u ukupnom stanovništvu.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od Popisa stanovništva 2001. do Popisa stanovništva 2021., broj mladih u dobi od 15 do 29 godina je smanjen za 280 680 ili 4.4%.

Rezultati istraživanja „Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji” koje je SSMH proveo u jesen 2021. na uzorku od 660 mladih pokazalo je da njih 58% uvijek glasuje na parlamentarnim izborima, 65% uvijek glasuje na predsjedničkim, a 60% uvijek glasuje na lokalnim izborima. Udio onih koji nikada ne glasuje se kreće od 7 do 9%, ovisno o vrsti izbora. Govori to da su mladi politički aktivni i svjesni važnosti političke participacije, barem kada je riječ o sudjelovanju na izborima. Također, istraživanje je pokazalo i da je 15% mladih aktivno u civilnom društvu, a 7% u političkoj stranci, što upućuje na to da dio mladih ima potrebu za većim društvenim i političkim angažmanom.

Problem migracija

Govoreći o pitanju migracija, istraživanje je pokazalo da 49% mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku iz Hrvatske. Pritom mladi ne odlaze impulzivno, već o toj odluci razmišljaju i razmatraju opcije prije nego što to eventualno učine. Najčešći razlozi koje navode za iseljavanje su: bolji životni standard, bolji uvjeti života i rada, veća plaća i više životnih mogućnosti. Najviše mladih želi imati dvoje (39%) ili troje djece (25.7%), pri čemu prvo dijete žele imati u prosjeku u 29. godini. Pokazalo se i da se mladi koji su kasnije iselili iz roditeljskog doma kasnije odlučuju na roditeljstvo.

Usprkos kulturi odgađanja roditeljstva, rezultati istraživanja govore da mladi ipak žele imati djecu, no ostvarenje željenog broja djece ovisi o životnim uvjetima i okolini koja ih u tome u većoj ili manjoj mjeri podržava.

U konačnici, rezultati istraživanja pokazali su da oni mladi koji češće glasuju na izborima, imaju i manju želju za iseljavanjem. Prema tome, jedan od čimbenika iseljavanja svakako bi mogla biti politička apatija, odnosno nedostatak vjere kod mladih da mogu nešto promijeniti u društvu. Oni mladi koji su društveno aktivniji i uključeniji u zajednicu manje žele iseliti, ali žele imati i više djece. Navodi to na zaključak da društveno djelovanje mladih može smanjiti apatiju i iseljavanje.

Nužnost davanja prostora mladima

Zato vjerujemo da će društvo znati prepoznati ulogu i važnost mladih, kao i da će ih potaknuti na veći društveni angažman u svrhu opće dobrobiti za zajednicu. Pozdravljamo nedavno donošenje Nacionalnog programa za mlade za razdoblje 2023. do 2025. i Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih, kao i sve druge mjere usmjerene na ostvarenje potencijala mladih, veću kvalitetu života i njihov bolji položaj u društvu.

Od institucija te državne i lokalnih vlasti očekujemo veće uključivanje mladih u tijela relevantna za pitanja mladih, posebice predstavnika udruga mladih.

Na kraju, s obzirom da zabrinjavajuću demografsku situaciju i nedostatak cjelovite populacijske politike, pozivamo predstavnike državne vlasti da donesu Strategiju demografske revitalizacije, aktiviraju rad Vijeća za demografsku revitalizaciju te donesu potrebne mjere s ciljem bolje koordinacije javnih politika kojima se teži ublažiti depopulaciju i stvoriti bolje preduvjete za ostanak mladih i zasnivanje obitelji u Hrvatskoj.