Sin Čovječji gospodar je subote! (Mk 2, 28)

Liturgija dana (17. srpnja):

Prvo čitanje:
Iz 38,1-6.21-22.7-8
Uslišio sam tvoju molitvu, vidio tvoje suze!

U one se dane Ezekija razbolje nasmrt. Prorok Izaija, sin Amosov, dođe mu i reče: »Ovako veli Gospodin: Uredi kuću svoju, jer ćeš umrijeti, nećeš ozdraviti.« Ezekija se okrenu zidu i pomoli se Gospodinu: »Ah, Gospodine, sjeti se da sam pred tobom hodio vjerno i poštena srca, i činio što je dobro u tvojim očima.« I Ezekija briznu u gorak plač.
Tada dođe riječ Gospodnja Izaiji: »Idi i reci Ezekiji: Ovako govori Gospodin, Bog oca tvoga Davida: Uslišao sam tvoju molitvu, vidio tvoje suze. Izliječit ću te; za tri dana uzići ćeš u Dom Gospodnji. Dodat ću tvome vijeku petnaest godina. Izbavit ću tebe i ovaj grad iz ruku asirskoga kralja. Jest, zakrilit ću ovaj grad!«
Izaija naloži: »Donesite oblog od smokava, privijte mu ga na čir, i on će ozdraviti.« Ezekija upita: »Po kojem ću znaku prepoznati da ću uzići u Dom Gospodnji?« Izaija odgovori: »Evo ti znaka od Gospodina da će učiniti što je rekao: sjenu koja je sišla po stupnjevima Ahazova sunčanika vratit ću za deset stupnjeva natrag.« I vrati se sunce deset stupnjeva natrag po stupnjevima po kojima bijaše već sišlo.

Psalam:
Iz 38,10-12.16
Gospodine, ti si spasio dušu moju od propasti.

Govorio sam: U podne dana svojih
ja moram otići.
Na vratima Podzemlja mjesto mi je dano
za ostatak mojih ljeta.

Govorio sam: Vidjet više neću Gospodina
na zemlji živih,
vidjet više neću nikoga
od stanovnika ovog svijeta.

Stan je moj razvrgnut,
bačen daleko,
kao šator pastirski;
poput tkalca moj si život namotao
da bi me otkinuo od osnove.

Gospodine, za tebe živjet će srce moje
i živjet će moj duh.
Ti ćeš me izliječiti
i vratiti mi život.

Evanđelje:
Mt 12,1-8

U ono vrijeme prolazio je Isus subotom kroz usjeve. Učenici su njegovi ogladnjeli te počeli trgati klasje i jesti. Vidjevši to, farizeji mu rekoše: »Gle, učenici tvoji čine što nije dopušteno činiti subotom.« On im reče: »Niste li čitali što učini David kad ogladnje on i njegovi pratioci? Kako uđe u Dom Božji te pojedoše prinesene kruhove, a to ne bijaše slobodno jesti ni njemu ni njegovim pratiocima, nego samo svećenicima? Ili zar niste čitali u Zakonu da subotom svećenici u Hramu krše subotu, a bez krivnje su? A velim vam: veće od Hrama jest ovdje!
I kad biste razumjeli što ono znači: Milosrđe mi je milo, a ne žrtva, ne biste osudili ove nekrive. Ta Sin Čovječji gospodar je subote!«

Izvor: Hrvatski institut za liturgijski pastoral

Riječ Božju tumači o. Zlatko Pletikosić, upravitelj zagrebačke župe Remete i remetskog svetišta:

Dan je nakon Gospe Karmelske. U Karmelu ne stajemo. Tradicionalno, u našim samostanima sjećamo se naše pokojne braće i sestara, slavimo misu za njih. Zahvaljujemo za milosti devetnice i trodnevnice, za milost svetkovine, milost Marijine zaštite.

Spominjemo se danas svetih karmelićanki iz Compiegnea, mučenica Francuske revolucije. I za njih zahvaljujemo Bogu. I Njima zahvaljujemo! Cijela je zajednica s poglavaricom na čelu odvažno odlučila ostati vjerna Kristu, Crkvu, Majci Karmela i Karmelu i poći zbog toga u smrt. Neusporedivo bolje – gledano iz kuta vječnosti – nego u izdaju!

U današnjem Evanđelju, na njegovu kraju čitamo: …Ta sin Čovječji gospodar je subote…

Moglo se tada ovim mučenicama, a neizbježno se i nama danas zbog nekih situacija, stanja, koje mogu trajati, ili čak već traju godinama, činiti da Isus Krist Bog nije gospodar subote, to jest svega. Ako je gospodar subote, koju židovi i danas drže danom daleko iznad svih drugih dana u tjednu, onda je gospodar baš svega! I kad se to tako ne čini.

Ako Isus Krist može kršiti subotu, kao Božji dan, znači da ima vlast nad svima i da je iznad svega! Neka tako bude u našim srcima i u našim životima! Danas i uvijek!