Otok Hvar poznat je po svojim prekrasnim plažama i bogatom kulturnom naslijeđu, baš kao i po vrsnim vinima te brojnim velikanima hrvatske i europske književnosti. Jedan od njih svakako je bio i hrvatski humanistički pjesnik i kršćanski mislilac Petar Hektorović. Osim pisanjem, bio je zaokupljen i gradnjom ljetnikovca Tvrdlja u Starome Gradu na otoku Hvaru, koja je trajala tijekom cijeloga njegova života. Izgradio je Petar Hektorović to prekrasno zdanje “za upotrebu sebi i prijateljima”, kako to svjedoči natpis na latinskom jeziku ponad ulaska u ribnjak u sklopu dvorca Tvrdlja.
Petar Hektorović svakako je jedan od najvažnijih pjesnika humanizma, a središnje mjesto u njegovu književnom opusu svakako ima njegovo “Ribanje i ribarsko prigovaranje”, piše Hrvoje Kekez, profesor na Odjelu povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u knjizi “Neotkrivena Hrvatska”. On je također i urednik ove vrijedne monografije, objavljene 2015. u nakladi “Mozaik knjige”, te gost emisije “Kulturni biseri Hrvatske” u kojoj je predstavio ljetnikovac Petra Hektorovića.
Tvrdalj je za pjesnika Petra Hektorovića bio izuzetno važan te je u njemu htio izgraditi idealan svijet u malome!
Hektorovićevo “Ribanje” među vrhuncima je hrvatskoga humanizma koji je utemeljen u Marulićevoj moralističkoj pouci i kršćanskoj filozofiji. Petar Hektorović rođen je na otoku Hvaru, no ne zna se je li njegovo rodno mjesto Hvar ili Stari Grad. Naime, obitelj Hektorović tek se 1448. godine spominje kao vlasnik posjeda Tvrdlja kada su dobili dozvolu za gradnju kuće te su ih s vremenom na tome posjedu izgradili čak četiri. No tek je Petar Hektorović, nakon smrti svojeg oca, oko 1540. godine postupno otkupio od svojih rođaka dijelove posjeda Tvrdlja kako bi cijeli posjed pretvorio u ladanjski dvorac s perivojem i ribnjakom.
Foto: Dario Žagar
Započevši gradnju u Starome Gradu, Petar Hektorović dao je izgraditi objekt kombinirajući elemente ladanjskoga dvorca s elementima obrambene arhitekture. Pa i samo ime dvorca Tvrdalj dolazi od riječi tvardina, ili tvrdina, u značenju utvrda.
Naime, u to doba narasla je opasnost od osmanskih provala i na otok Hvar, pa je 1541. Petar Hektorović promijenio prvobitne planove i nastavio graditi Tvrdalj prema svojim zamislima, prema kojima je nastojao spojiti elegantnost ladanjskoga dvora i jednostavnost fortifikacijske arhitekture.
Ime dvorca Tvrdalj dolazi od riječi tvardina ili tvrdina, u značenju utvrda!
Za svoga je života Petar Hektorović na svome Tvrdlju izgradio altanu na sjevernom zidu, kao i dvokatnu retiratu na sjeveroistočnom kutu, a planirao je izgraditi revelin u jugoistočnom kutu i kaštel u jugozapadnom dijelu. No to nije uspio jer su 1571. Tvrdalj napali i zapalili Osmanlije.
Foto: Dario Žagar
Tvrdalj je za pjesnika Petra Hektorovića bio izuzetno važan te je u njemu htio izgraditi idealan svijet u malome. U svom graditeljskom pothvatu htio je napraviti mjesta i za siromahe i putnike, ali i za ptice i ribe. Tako je ribama namijenio ribnjak s bočatom vodom, koji je postao jedna od najvećih znamenitosti Tvrdlja. Povjesničari umjetnosti i arhitekti smatraju kako je ribnjak nastao na mjestu neke antičke cisterne ili kakve lučke naprave.
Tvrdaljski ribnjak s ciplima / Foto: Dario Žagar
Bilo kako bilo, Hektorovićev je ribnjak danas carstvo cipla, a iza njega se pruža brižno njegovan perivoj. Da je Hektorović zamislio da njegov Tvrdalj bude utočište za putnike i siromahe svjedoče i dva natpisa nad ulaznim vratima. Prvi poziva putnike da uđu u unutrašnjost ljetnikovca (PRO ITINERANNTIBUS), a drugi pak siromahe (PRO PAUPERIBUS).
Ako znaš što si, zašto se oholiš?
Inače, na zidovima je Tvrdlja nekoliko desetaka natpisa koje je za sobom ostavio pjesnik. Jedan od najzanimljivijih u slobodnom prijevodu glasi: “Ako znaš što si, zašto se oholiš?” Jedna su od zanimljivosti perivoja Hektorovićeva Tvrdlja kamena gnijezda za golubove i rupe za vrapce pokraj malene kule iznad ribnjaka. Perivoj sa stražnje strane samoga dvora pun je brojnih natpisa koji u moralističkom stilu opominju posjetitelja na prolaznost života i nužnu poniznost, baš kao što je to u svojem “Ribanju” kroz usta ribara Nikole i Paskoja Hektorović također činio.
Foto: Dario Žagar
Nakon smrti Petra Hektorovića 1572., ljetnikovac Tvrdalj ostao je u vlasništvu obitelji Hektorović. Tijekom stoljeća oni na ljetnikovcu nisu činili veće preinake, već su uglavnom posrijedi bili građevinski radovi vezani uz održavanje i obnovu samoga dvorca. No važnije su dogradnje poduzete na početku 19. stoljeća, budući da su 1834. prestali vrijediti mletački zakoni kojima su bile zaštićene odredbe pjesnikove oporuke.
Posjet ljetnikovcu Tvrdlju kao da otvara vrata u neko drugo, poštenije i vjerojatno jednostavnije vrijeme!
Naime, pjesnik je u svojoj oporuci zabranio bilo kakve preinake na ljetnikovcu Tvrdlju. Tako je tijekom 19. stoljeća nasipana obala u uvali ispred ljetnikovca, potom je preuređen i revelin te su izgrađeni svodovi oko ribnjaka, a podignuta je i nova dvokatnica. Ipak, unatoč tim i kasnijim radovima te dogradnji Tvrdalj Petra Hektorovića u Starome Gradu na otoku Hvaru i danas jasno svjedoči o humanističkim načelima i intelektualnim dosezima svoga graditelja i vlasnika. I uistinu, posjet ljetnikovcu Tvrdlju kao da otvara vrata u neko drugo, poštenije i vjerojatno jednostavnije vrijeme.
Foto. Dario Žagar