Prvi kišobran prikazan je na pobjedničkom spomeniku akadskom caru Saragonu iz oko 2400. god. prije Krista. Tisućljećima su kišobrani baš kao i suncobrani bili povlastica društvenih elita, tek u novija vremena postali su dostupni svima u različitim oblicima, veličinama i raznim nijansama boja.

Šestinski kišobran datira iz sredine 18. stoljeća, dio je šestinske narodne nošnje i prepoznatljivi je suvenir grada Zagreba. Umijeće izrade šestinskog kišobrana u tradicijskom obrtu Cerovečki dio je Liste zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Šestinski kišobrani / Foto: Tradicijski obrt Cerovečki /

Iako je danas upečatljivi simbol i suvenir našeg glavnog grada, podrijetlo šestinskog kišobrana, možda niste znali, uopće nije gradsko. Potječe iz Šestina, nekada živopisnog sela na obroncima Medvednice, danas elitnog zagrebačkog kvarta. Šestine svoje ime zahvaljuju feudalnoj obvezi, tzv. šestini koju su seljani imali prema gospodarima Medvedgradskog dvorca, a isplaćivala se svakog šestog dana u tjednu.

Prema narodnoj predaji, šestinski kišobran isprva je bio crne boje sve dok se pod jednim takvim nije dogodila ljubav i prvi poljubac mladog para, mladića Jankića i djevojke Janice, kada je šestinski kišobran pocrvenio te postao i ostao do dana današnjeg u karakterističnoj nijansi crvene boje.

Najstariji Zagrepčani još uvijek se sjećaju šestinskih pralja koje su imućnim građanima prale robu na sljemenskim potocima. Sastavni dio narodne nošnje pralja, ujedno stanovnica naselja sjevernog podnožja Medvednice (Šestina, Gračana, Markuševca i Granešine, nap. a.), bio je i šestinski kišobran.

Kabanica Kaplja / Foto: Tradicijski obrt Cerovečki /

Izuzetno kompaktan i kvalitetan šestinski kišobran neuništiv je na vjetru, njegovo platno sadrži 55% pamuka i 45% poliestera. Drveni štap koji nosi obod kišobrana ima ručku od drva kestena, žice oboda su metalne, crno lakirane, zaštićene od hrđe, dužine su im 61, 63 i 67 centimetara. Posebnost šestinskog kišobrana u tradicijskom kišobranarskom obrtu Cerovečki krije se u načinu njegove ručne izrade. 

Osim šestinskog kišobrana postoji i šestinska kabanica Kaplja koju također proizvodi kišobranarski obrt Cerovečki.

Šestinskom kišobranu posvećena je pripovijetka “Šestinski kišobran” književnice Nade Iveljić. Šestinski kišobrani zaštitni su znak Zagrebačkih tržnica, osobito gradske tržnice na Dolcu u neposrednoj blizini Jelačić placa (Trg bana Josipa Jelačića, nap. a.), kako Zagrepčani od milja nazivaju glavni trg hrvatske metropole.

Šestinski kišobrani / Foto: Tradicijski obrt Cerovečki /