Jedna od najemotivnijih skulptura u povijesti katoličke umjetnosti, koja predstavlja Blaženu Djevicu Mariju kako u krilu drži beživotno tijelo Isusa, ima vrlo zanimljivu povijest.
Oplakivanje Krista, odnosno Pietà Michelangela di Lodovica Buonarrotia Simonia, skulptura je koja svojom cijelom kompozicijom, kako navodi Aleteia, simbolizira žalost.
Osim što je jedan od primjera besprijekorna Michelangelova rada, ali i katoličkom duhovnošću inspirirane umjetnosti, Pietà ima zanimljivu povijest s kojom su rijetki upoznati.
Michelangelo ju je izradio sa samo 24 godine prema narudžbi francuskog kardinala Jeana de Billheresa
Kardinal de Billheres bio je u potrazi za “najljepšim mramornim djelom u Rimu” koje bi ukrašavalo njegov grob te je naručio od mladog Michelangela Oplakivanje Krista.
Ovo djelo bilo je najvjerojatnije prvo Michelangelovo djelo gdje su emocije odigrale toliko važnu ulogu u suprotnosti s nekim njegovim drugim remek djelima, poput Davida, gdje su likovi prikazani u distanciranim pozama.
Konačni rezultat, Pietà, na kraju jest ostvarila želju naručitelja kao “najljepše mramorno djelo u Rimu”.
Pietà je jedina skulptura koja ima Michelangelov potpis
Pobliže gledajući odjeću lika Blažene Djevice Marije na skulpturi, promatrač može vidjeti umjetnikovo ime ugravirano u njenu halju. Povjesničar umjetnosti Giorgio Vasari pojašnjava da je Michelangelo odlučio potpisati skulpturu nakon što su prolaznici komentirali da je djelo drugog kipara.
Jedne noći Michelangelo je navodno došao sa svjetlom i dijetlom kako bi osigurao da nitko nikada više ne bi posumnjao tko je pravi autor skulpture.
Izrađena je od samo jednog komada Carrara mramora
Dimenzija 1.74 metara u visinu i 1.95 metara u širinu izrađena je od samo jednog komada bijelo-plavog mramora iz poznatih toksanskih Carrara pećina. Mramorni blok ekstrahiran je direktno iz pećine.
Premještena je u Baziliku sv. Petra 200 godina nakon nastanka
Prvih 200 godina Pietà je bila u Mauzoleju sv. Petronile u blizini bazilike jer je tamo kardinal de Billheres odlučio biti pokopan. Na sadašnju lokaciju premještena je 1699.