Budi dio naše mreže

Zašto trebamo biti ponosni na Milku Trninu?

Milka Trnina bila je najveća hrvatska operna umjetnica, članica državne opere u Münchenu, prva Tosca londonskoga Covent Gardena i Metropolitan Opera Housea. Rodila se kao kći mlinara 19. prosinca 1863. godine u Doljnjem Sipu, mlinarskom otočiću u Vezišću u Moslavini, u današnjoj općini Križ, pedesetak kilometara udaljenom od Zagreba. Umrla je 18. svibnja 1941. u Zagrebu.

/ Katarina Varenica

Foto: Facebook Muzej Moslavine Kutina

Roditelji su joj umrli dok je bila jako mlada tako da je brigu oko Milke preuzeo hrvatski književnik i političar Janko Jurković, inače brat Milkine majke, i njegova supruga Laura te su je doveli u Zagreb. U njima je mlada Milka našla druge roditelje, a posebno je bila vezana za, kako ju je zvala „teticu Lauru“. Obitelj Janka Jurkovića prijateljevala je s Idom Wimberger Brkić, voditeljicom privatne škole pjevanja i ta će se povezanost pokazati ključnom za Milkin glazbeni početak. Nakon pohađanja Idine škole, u razdoblju od 1876. do 1879. godine, Milka odlazi na bečki konzervatorij kod glazbenoga pedagoga Josepha Gänsbachera, a svoj prvi nastup ostvaruje na pozornici Zagrebačke opere 11. travnja 1882. i to kao Amelija u Verdijevoj operi “Čuvidski ples” (kasnije nazvan Krabuljski ples).

U jeku mađarizacije Milka Trnina u Zagrebu pjeva na hrvatskome jeziku

Iako ju je nakon debitatnskog nastupa publika pozdravila ovacijama, Milka nije bila zadovoljna. Smatrala je da nije dala sve od sebe. Po završetku školovanja, ne dobivši stalni angažman u Zagrebu, krenula je stjecati iskustva i slavu u inozemstvu: u Leipzigu, Grazu, Bremenu, Münchenu, Bayreuthu, Londonu, New Yorku, Bostonu itd. Niz godina nastupala je u Njemačkoj, Rusiji, Engleskoj, SAD-u i mnogim drugim europskim zemljama. Kao diva svjetske reputacije Milka Trnina je u ožujku 1898. oduševila zagrebačku publiku gdje je u jeku mađarizacije i germanizacije na pozornici pjevala na hrvatskom jeziku. Urbane legende kažu da je njezin tadašnji nastup toliko oduševio i razgalio obožavatelje da su ispregli konje i sami je u kočiji odvezli do hotela. Tom ju je prigodom Hrvatsko narodno kazalište imenovalo svojom počasnom doživotnom članicom, a Muzička akademija u Zagrebu svojim počasnim profesorom.

Foto: Facebook Muzej Moslavine Kutina

Nijedna Tosca se ne može usporediti s Trnininom

Premda je u prvom redu bila wagnerijanska pjevačica, veličanstveno je interpretirala i Beethovenovu Leonoru u Fideliju ili Fiordiligi u Mozartovoj operi ‘Cosi fan tutte’, a Puccini je rekao da se nijedna Tosca ne može usporediti s Trninom. Najbolji kritičari njezina doba smatrali su da je Wagnerove junakinje pjevala onako kako je to Wagner zamišljao. Iako, postoji zanimljivost s početka Milkine karijere kada je njezin nastup u Bayreuthu ostao obilježen nezadovoljstvom Wagnerove udovice. Naime, Cosima Wagner nije bila zadovoljna Milkinom izvedbom zbog čega joj više nikada nije uputila poziv za nastup.

Skupocjeni darovi cara Nikolaja II.

U lipnju 1896. nastupila je u Moskvi na koncertu pred ruskim kraljevskim parom prigodom krunidbe cara Nikolaja II. Po želji carice Trnina je pjevala Izoldinu ljubavnu smrt, jednu od najljepših arija iz Wagnerove opere ‘Tristan i Isolda’. Ruski car nagradio ju je velikim dijamantnim brošem ukrašen rubinima, koji se čuva u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, a carica joj je darovala briljantnu narukvicu.

Milka Trnina u New Yorku/ New York, 1896.-1900. god./ Portret Milke Trnine s briljantnim brošem, darom ruskog cara Nikolaja II., München, 1902. god./ Foto: Muzej grada Zagreba

Prijateljstvo s Teslom

Velika primadona Trnina u Metropolitanu u New Yorku nastupila je čak 79 puta. Družila se s eminentnim ljudima iz elitnih krugova, koje su činili književnici, skladatelji, dirigenti i brojni značajni pjevači. Družila se i s izumiteljem i znanstvenikom Nikolom Teslom koji je volio glazbu i imao je svoju stalnu ložu u Operi. Trnina je bila u krugu ljudi koji su posjećivali Teslin laboratorij na Manhattanu, i pratili provedbu njegovih eksperimenata.

Kraj karijere na vrhuncu slave

Prestala je pjevati u 43. godini života, na vrhuncu slave, zbog upale ličnog živca, a kasnije se bavila pedagoškim radom. U Zagreb se vratila 1913. godine i bavila se dobrotvornim radom. U 24 godine vrhunske karijere nastupila je više od 1200 puta. Pjevala je na hrvatskom, njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku. Godine 1923. postaje počasnom članicom Muzičke akademije, voditeljicom odjela solo pjevanja i članicom ispitne komisije. Jednom od učenica postaje joj i Zinka Kunc koja će i sama kasnije osvajati pozornicu Metropolitana. Poput oca, i Milki presuđuje upala pluća te od posljedica iste umire u Zagrebu 18. svibnja 1941. godine. Posljednja joj je želja bila da pogreb bude održan prije podneva, bez ikakvih popratnih govora i samo uz zvuke hrvatske himne nad otvorenim grobom te bez cvijeća i vijenaca u korist uplata u dobrotvorne svrhe. Kako je umrla u jeku ratnih sukoba Drugog svjetskog rata, vijest o njezinoj smrti tek je nakon dvije godine obišla svijet. Sahranjena je među lijepim drvoredima zagrebačkog Mirogoja. Svoje raskošne kostime od nastupa ostavila je HNK-u, a nešto od bogate ostavštine čudesne dive može se pogledati u Muzeju grada Zagreba. No, snimki njezinih nastupa i čudesnog glasa danas nema! Prema njezinoj želji, svi zvučni zapisi njezinih maestralnih nastupa uništeni su jer je smatrala da nisu dovoljno dobri.

Priča o slapu na Plitvičkim jezerima

Znamo da se jedan slap na Plitvičkim jezerima zove po Milki Trnini. No manje znamo kako je do toga došlo. Naime, godine 1897. Milka Trnina je u Hrvatskom kazalištu u Zagrebu u operi “Tannhäuser” pjevala u korist “Društva za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera”. U znak zahvalnosti Društvo je kod akademskog slikara Bauera naručilo sliku slapa koji se iz jezera Milanovca prelijeva u jezero Gacranovac. Sliku su poklonili slavnoj pjevačici, a slap nazvali njezinim imenom. Tako se danas jedni od najljepših slapova u Nacionalnom parku Plitvička jezera zovu Slapovi Milke Trnine.

Slapovi Milke Trnine / Foto: Wikipedia

Legenda o čokoladi

U domovini i svijetu Trnina se proslavila kao jedna od najvećih interpretatorica Wagnerovih tragičnih junakinja, a upravo je među velikim zaljubljenicima u Wagnerova djela bio i poduzetni švicarski tvorničar čokolade Carl Russ-Suchard (inače zet Philippea Sucharda, osnivača tvrtke Suchard). To oduševljenje, naklonost, a možda i pritajena ljubav, iznjedrili su priču da je “Milka” nazvana u čast Milke Trnine.

Ključne riječi:
Milka Trnina opera Zagreb

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja