Krajem 2018. godine u Hrvatskoj čitaonici na Trsatu održana je osnivačka skupština Primorskog Hrvata, na istom mjestu gdje je djelovalo društvo pod istim imenom od 1897. do 1929. godine. U manje od godinu dana angažirano su djelovali i ostavili traga u gradu na Rječini, a od ovoga tjedna i ostvarili želju mnogih Riječana i pokrenuli folklorni ansambl pod vodstvom Sanje Čaval. Probe će se održavati svakog ponedjeljka i četvrtka u župnoj dvorani župe Uznesenja BDM u Rijeci. Svi koji volite i želite plesati hrvatske tradicionalne plesove ste dobrodošli. Osim dobre zabave, doprinijet ćete da se ispravi ne baš lijepa slika o Rijeci kao jedinom većem gradu u Hrvatskoj bez hrvatskog plesnog folklora. Prijaviti se možete na broj telefona: 098 98 68 999.

Primorski Hrvat / Foto: Helena Anušić

U Rijeci je dugo postojala potreba da se grad probudi iz ‘besvijesti’ i ‘nesvijesti’, odnosno procesa kulturocida i memoricida koji je nastao od polovice 20. stoljeća

Izvršna voditeljica udruge Vedrana Spadoni Štefanić poručuje da je ime Primorski Hrvat proizišlo iz istoimene koračnice Rikarda Katalinića Jeretova iz 1895., koju su članovi udruge nedavno pronašli u Zagrebu sakupljajući građu za knjigu o Matku Brajši Rašanu koji ju je uglazbio. Predsjednik udruge je Zvonimir Kamenar, najznačajniji riječki akademski kipar 20. stoljeća bez monografije, a u upravnom odboru sjedi 15 čestitih i vrijednih ljudi koje pokreće ljubav prema našoj materijalnoj i nematerijalnoj baštini. Krilatica udruge je znakovita, Preradovićevo: „Tuđe poštuj, svojim se diči“.

Govoreći o razlozima osnivanja udruge, Spadoni Štefanić poručuje da je u Rijeci dugo postojala potreba da se grad probudi iz ‘besvijesti’ i ‘nesvijesti’, odnosno procesa kulturocida i memoricida koji je nastao od polovice 20. stoljeća. Samo ime ‘Primorski Hrvat’ živjelo je 1895. sve do sredine 30.-ih, kada je zagubljeno u doba Karađorđevićeve Jugoslavije, u doba diktature koja je nastojala izbrisati nacionalne identitete, a posebice svijest o hrvatskom identitetu. Udruga je nastala kako bi promicala primorsku, a time i hrvatsku baštinu, rekla je Spadoni Štefanić.

Ovih dana prihvaćen je njihov prijedlog da se u fond imena za nazive riječkih ulica i trgova uvrsti desetak imena, među njima i ime kapetana Nikole Jurišića. U kojoj mjeri je ovaj znameniti Riječanin važan za hrvatsku povijest, a nije prepoznat u rodnom gradu, govori činjenica da jedna od glavnih zagrebačkih ulica nosi njegovo ime. Riječ je o Jurišićevoj ulici koja se nalazi između Jelačićevog trga i Draškovićeve ulice. Ovaj riječki kapetan pobijedio Sulejmana Veličanstvenog, ali i nosi zasluge za prvi riječki Statut i prvu knjigu tiskanu na glagoljici. Osim toga, Spadoni Štefanić najavljuje osnivanje povijesne postrojbe Nikole Jurešića koja bi pronosila slavu Riječkog kapetana.

Udruga je pokrenula portal, sudjelovala u obilježavanju Dana sv. Ivana Nepomuka i jedni su od nositelja aktivnosti vezanih uz uređenje memorijalne replike kapelice na mostu preko Rječine u centru Grada. Ostvarena je suradnju s arhitektom Brankom Silađinom koji je izradio idejno rješenje replike, a koje namjeravaju ostvariti do 2020. Osim folklora, započeli su sa sakupljanjem zapisa i svjedočanstava iz Domovinskog rata u projektu pdo nazivom „Da se ne pozabi Domovinski rat“.

“To nam je izuzetno važno. Projekt je nastao u suradnji s Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom u Zagrebu i ravnateljem Antom Nazorom. Snimat ćemo svjedočanstva naših branitelja, a na službenoj mrežnoj stranici Primorskog Hrvata bit će sve informacije o postrojbama iz našeg kraja, a koje su djelovale u Domovinskom ratu: borbe, sjećanja i pobjede.”

Odgovornost je na nama i vrijeme je za promjene. Na nama je da ta promjene budu u skladu s našim vrijednostima, željama i tradicijom, poručuje Spadoni Štefanić govoreći o ciljevima rada udruge Primorski Hrvat. Detaljnije o aktivnostima Primorskog Hrvata i članstvu možete pronaći na njihovoj službenoj mrežnoj stranici.

https://www.youtube.com/watch?v=lE02yXeti3c