U u prošlotjednom Kulturogramu o Škrinji povlastica, koja ove godine obilježava 380 godina nastanka, govorila je viša arhivistica, načelnica Odsjeka za starije i vojno gradivo Hrvatskog državnog arhiva Maja Pajnić koja je i autorica opsežne monografije Škrnja povlastica. Tko ju je dao izraditi? Što se u njoj čuvalo? Zašto se otvarala s čak tri ključa i tko ih je čuvao?
Koncem 19. stoljeća dva su velikana toga doba, Emilij Laszowski i Ivan Bojničić, zapisala da je Škrinja povlastica zajedno sa svojim ispravama najveće blago Arhiva, a njezin sadržaj od najveće važnosti za domaću povijest. O vrijednosti ovih isprava svjedoči i činjenica da se Vjekoslav Klaić nadahnjivao podatcima pronađenima u njihovu sadržaju i diskretno ih utkao u svoje monumentalno djelo Povijest Hrvata, ne spominjući pritom izrijekom Škrinju povlastica.
Izdanje koje Arhiv objavljuje o 380. obljetnici nastanka Škrinje, otkriva njezinu povijest i uranja čitatelja u razdoblje kasnoga srednjovjekovlja, u kojemu je nastao najveći dio isprava. Iako znanstvenoga karaktera i specifične tematike, ovo izdanje i svojim vizualnim identitetom svjedoči o ljepoti hrvatske kulturne baštine, donosi Historiografija.hr.
O Škrinji povlastica
Može se reći da je Škrinja povlastica začetak današnjeg Hrvatskog državnog arhiva.
Kraljevinski je blagajnik Ivan Zakmardi prema saborskoj odluci dao načiniti škrinju od hrastovine u svrhu pohranjivanja povlastica i drugih najvažnijih isprava Kraljevina Slavonije i Hrvatske. Škrinja se službeno nazivala Škrinjom povlastica, a dovršena je 1643. godine.
Na prednjoj strani Škrinje nalaze se grbovi Kraljevine Slavonije i Hrvatske, a na vanjskoj strani poklopca stoji natpis “Regni Sclavoniae”. Osim toga, Ivan Zakmardi je na unutarnjoj strani poklopca sastavio dva teksta. U prvom tekstu navedene su osobe koje su u vrijeme izrade Škrinje obnašale najviše dužnosti u Kraljevini i županijama. Drugi tekst je pjesma u čast slavne povijesti Kraljevine Slavonije, koju je Zakmardi ispjevao svojoj predragoj Domovini (Charissimae Patriae suae).
Foto: Hrvatski državni arhiv
Foto: Hrvatski državni arhiv
Škrinja se otvarala trima ključevima, od kojih je jedan pripadao banu, drugi prabilježniku, a treći podbanu. Škrinja se do polovice 18. stoljeća čuvala na zagrebačkome Kaptolu, a onda je prenesena najprije u Kraljevinsku kuću, a početkom 19. stoljeća u Banske dvore, u prostorije Zemaljskog arhiva. Preseljenjem Arhiva u današnju zgradu na Marulićevom trgu 1913. i Škrinja je bila prebačena u Trezor Arhiva gdje se i danas čuva.
Foto: Hrvatski državni arhiv
Replika Škrinje povlastice smještena je u javnim prostorima Hrvatskoga državnog arhiva i dostupna je široj javnosti, od listopada ove godine.
Sadržaj joj je iznimno vrijedan. Čine ga vladarske isprave koje su nekoć bile pohranjene u Škrinji povlastica i koje su se odnosile na povlastice, prava i slobode zajednice plemića Kraljevine Slavonije, a kasnije staleža i redova Kraljevina Slavonije i Hrvatske. Radi se o ispravama koje su nastale u razdoblju 1349. – 1750., a dosada nisu bile sustavno znanstveno obrađivane.
Gotovo polovica isprava dosada nigdje nije bila objavljena. Knjiga Maje Pajnić, uz uvodni dio posvećen samoj Škrinji u kontekstu tradicije čuvanja isprava te okolnostima njezina nastanka, u svom središnjem i najopsežnijem dijelu donosi opise ukupno 144 isprave, a uz to i njihov prijepis.
Cijelu epizodu HKR-ove emisije Kulturogram u kojoj je gošća Maja Pajnić govorila o Škrinji povlastica možete poslušati ovdje: