Budi dio naše mreže

Rabska fjera - tri dana srednjovjekovlja zelenog kvarnerskog otoka

U vrućim srpanjskim danima kamenim ulicama starog dijela grada Raba prolazi smjeli odred samostreličara u pratnji zastavničara, bubnjara, fanfarista i cijele svite. Želja im je, u tradicionalnim odorama, s buzdovanima, kopljima i bakljama u ruci te oživljavanjem starih zanata, probuditi duh srednjeg vijeka. Tako počinje tradicionalna hrvatska otočna manifestacija pod nazivom Rabska fjera.

/ ts

U emisiji ‘Iz naše riznice’ upoznali smo tradiciju oživljavanja srednjovjekovnih dana otoka Raba.

Iako je sigurno da je čovjek na Rabu obitavao mnogo ranije, prve pisane podatke o ovom hrvatskom otoku nalazimo u djelima antičkih pisaca. U tim se djelima Rab spominje pod imenom Arba, Arva, Arbia, Arbitana. Pretpostavlja se da bi u prijevodu indoeuropskog korijena ARB trebalo značiti mrk, taman, šumovit što i danas oslikava ovaj kvarnerski otok. Rab je, uz Mljet, naš najzeleniji otok. S oko 40% šume i pogodnim klimatskim uvjetima, ima dugu tradiciju pružanja visokokvalitetnih usluga, a osobito se preporučuje bolesnicima srca i dišnog sustava.

Foto: Petar Lupić/TZG Rab/Rabska fjera 2019

Foto: Petar Lupić/TZG Rab/Rabska fjera 2019

 

 

 

 

 

 

 

 

Tradicija organiziranog turizma na otoku starija je od 120 godina, a od 2001. obogaćena je obnovom srednjovjekovnih trodnevnih svečanosti pod nazivom Rabska fjera koja se održava u mjesecu srpnju na blagdane sv. Jakova, sv. Ane i sv. Kristofora kao sjećanje na oslobođenje otoka od napadača. U početku je to bilo petnaestodnevno slavlje u čast sv. Kristofora koji je svojim moćima obranio grad te se obilježavalo kao općinski blagdan. Danas neprijatelja više nema, štoviše, širi se broj prijatelja, stoga je sjećanje na povijest radosno prizivanje srednjovjekovnog života otoka Raba kroz trodnevnu ceremoniju, koja je postala jak promotor hrvatskog turizma.

Foto: Petar Lupić/TZG Rab/Rabska fjera 2019

Foto: Petar Lupić/TZG Rab/Rabska fjera 2019

 

 

 

 

 

 

 

 

Tijekom Fjere cijeli grad zaziva duh prošlosti kada su, u te dane, prema propisu nekadašnjeg općinskog poglavarstva, vrata grada bila su otvorena za sve posjetitelje. Svatko, bilo građanin bilo pučanin iz okolnih sela, mogao je u to vrijeme ući u grad, slaviti i veseliti se. I danas se pri otvaranju Fjere poziva sve prisutne da uđu u svijet srednjeg vijeka.

Rabska fjera održava se u mjesecu srpnju na blagdane sv. Jakova, sv. Ane i sv. Kristofora kao sjećanje na oslobođenje otoka od napadača

Glavni protagonisti Rabske fjere su spretni samostreličari koji čuvaju dugu vojničku tradiciju otoka Raba. Udruga rapskih samostreličara započela je s radom 1995. godine uz veliku pomoć ‘Federazione balestrieri’ iz prijateljskog grada San Marina. Imaju ulogu čuvara grada, a naoružani su srednjovjekovnim tvrđavskim samostrelom, vrlo ubojitim oružjem težine oko 25 kg te njime barataju samo najspretniji Rabljani.

Foto: Petar Lupić/TZG Rab/Rabska fjera 2019

Foto: Petar Lupić/TZG Rab/Rabska fjera 2019

 

 

 

 

 

 

 

 

Samostrelom, tzv. snajperom srednjeg vijeka, prvi su se u Europi koristili Goti u 4. st., a Rabljani su njime u 11. st. branili grad s gradskih bedema. Tvrđavski samostrel, osim u Rabu, očuvao se još samo u San Marinu gdje postoji duga tradicija izrade samostrela. Stari majstori samostrele posebno ukrašavaju, svaki od njih ima drugačije ornamente, neki čak imaju i ugrađeno poludrago kamenje te je posao na njima prilično dugotrajan. Izrađuje se od posebnog drveta, najcjenjeniji je onaj od trešnjinog, te je vrlo skupo oružje. Cijena mu se kreće od 2.000 do čak 7.000 eura. Dakako, u današnje vrijeme postoje i jeftiniji samostreli, s jednostavnijim mehanizmom jednostavnije izrade i prihvatljivije cijene.

Foto: Petar Lupić/TZG Rab/Rabska fjera 2019

Foto: Petar Lupić/TZG Rab/Rabska fjera 2019

 

 

 

 

 

 

 

Upravo su rapski samostreličari razlog zašto je Rabska fjera obnovljena. Počeci sežu u 1364. godinu kada je rapsko gradsko vijeće odlučilo odati počast kralju Ljudevitu Velikom koji je Rab oslobodio od mletačke vlasti. Radi se o jednoj od povijesnih postrojbi Republike Hrvatske koja daje svečanu notu ovoj manifestaciji te je zatvara 27. srpnja na posljednji dan Fjere kada se na Trgu sv. Kristofora održava viteški turnir. Tada se samostreličari nadmeću, a najbolji među njima je onaj koji strijelu zabije najbliže središtu mete. On će ponosno ponijeti titulu pobjednika i u svečanom mimohodu zajedno s odredom vratiti se na mjesto odakle su krenuli.

Foto: Petar Lupić/TZG Rab/Rabska fjera 2019

Foto: Petar Lupić/TZG Rab/Rabska fjera 2019

 

 

 

 

 

 

 

 

Samostreličar može postati svaki muškarac koji je ima korijene s otoka Raba. Običaj je da osoba prije toga prođe neke druge sekcije unutar Udruge rapskih samostreličara: plesača, bubnjara ili zastavničara, a nakon određenog vremena, kada to odobri Udruga, mogu postati i samostreličari. No, za to je potreban i zahtjevan trening, jer samostrel nije lako nositi niti njime baratati. U prošlosti je bilo nužno zadovoljiti još jedan uvjet da bi netko postao samostreličar – izraditi samostrel, no danas bi to bilo prilično teško jer se radi o vrlo zahtjevnom, minucioznom poslu koji zahtijeva jako puno vremena i novca.

O raznolikosti i bogatstvu Rabske fjere govori podatak da su samostreličari tek jedna od sekcija; osim njih tu su i zastavničari, topnici, fanfaristi, bubnjari, plesači, plemstvo i svaki od njih daje svoj doprinos Udruzi rapskih samostreličara i, iako su samostreličari uvijek u fokusu, bez svih članova Udruga ne bi ni postojala, a Rabska fjera ne bi bila tako svečana i posebna.

U prošlosti je bilo nužno zadovoljiti još jedan uvjet da bi netko postao samostreličar – izraditi samostrel

Foto: Petar Lupić/TZG Rab/Rabska fjera 2019

Foto: Petar Lupić/TZG Rab/Rabska fjera 2019

 

 

 

 

 

 

 

 

Svi ovi likovi imaju svoju ulogu za trajanja Fjere. Atmosferi pridonose i kostimirani Rabljani koji u starom dijelu grada, na kamenim ulicama uz svjetlost baklji, oživljavaju stare zanate i običaje. To je vrijeme kada grad zaboravlja na plastiku te suvremene materijale i načine izrade, a život se vraća u doba srednjovjekovlja. Gradska jezgra živi posebnim životom i, iako je ljeti prilična gužva, za Fjere ona postaje još veća i ponekad je teško proći uskim ulicama grada Raba, što daje poseban čar cijelom doživljaju.

Foto: Petar Lupić/TZG Rab/Rabska fjera 2019

Foto: Petar Lupić/TZG Rab/Rabska fjera 2019

 

 

 

 

 

 

 

 

Rabska fjera, rabska torta i rapska četiri zvonika najveće su obilježje ovog kvarnerskog otoka, a Rabljani su posebno entuzijastični po pitanju Fjere. S ponosom ističu da je to prvi srednjovjekovni ljetni festival u Hrvatskoj iz kojeg su se izrodili mnogi drugi festivali takve vrste, a veliko priznanje dobili su prošle godine od Hrvatske turističke zajednice za turistički događaj godine.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja