To je još jedna u nizu izložbi kojom Strossmayerova galerija starih majstora želi publici predstaviti tematske cjeline unutar svog fundusa. Obuhvaćena su djela talijanskih, nizozemskih, francuskih, njemačkih, austrijskih i hrvatskih autora.

U hijerarhiji žanrova portreti su bili na drugom mjestu, odmah iza povijesnog slikarstva“, rekao je Popovčak. U 19. stoljeću portreti prestaju biti privilegij vladara i velikaša te se na njima prikazuju i ostali bogatiji građani.

Izloženi portreti donose galeriju vladara, crkvenih velikodostojnika, plemkinja, umjetnika, trgovaca, uglednih građana i donatora Strossmayerove galerije.

Raspon je uistinu velik, recimo od vladara Karla V. i Luja XIV., cara Karla V., francuske carice Eugenije, ali i naših  velikana poput Julija Klovića, Josipa Jurja Strossmayera, znanstvenika Baltazara Bogišića, tu je i portretna bista Zlatka Balokovića, našeg poznatog violiniste, donatora Strossmayerove galerije. Tu su i portreti pape Pija VII. i dva portreta pape Siksta V.”, navodi Popovčak.

Radi se o slikama koje su dosada većinom bile rijetko izlagane, te nekoliko portretnih skulptura, koje potječu iz različitih europskih slikarskih škola Italije, Francuske, južne i sjeverne Nizozemske, Njemačke i Austrije te iz razdoblja hrvatske moderne.

Nižu se i portreti poznatih dama iz visokog društva kao što je madame Recamier, slikara Antoina Jean Grosa, portret sestre Napoleona I. Bonapartea koja ga je jedina posjećivala dok je bio u izganstvu na otoku Elbi  – Marie Pauline Borghese, slikara Roberta Lefevrea.”

Predstavljeno je 39 djela iz zbirnoga fonda Strossmayerove galerije starih majstora, nastalih od 14. do 20. stoljeća. Portretni žanr se na izložbi predstavlja u svoj raznolikosti pristupa unutar istovjetne tematike, s rijetko izlaganim slikama te ponekom portretnom skulpturom koje potječu iz različitih europskih slikarskih škola. O izložbi je opširnije govorio upravitelj Strossmayerove galerije i suautor izložbe Borivoj Popovčak koji je rekao da se portreti u Europi, nakon srednjovjekovnog razdoblja, ponovno počinju javljati na nadgrobnim spomenicima vladara i velikaša u 12. stoljeću, a u slikarstvu u iluminiranim rukopisma u 14. stoljeću, da bi procvat doživjeli u razdoblju renesanse.

Većini portretiranih na slikama u Strossmayerovoj galeriji s vremenom se zagubio identitet, no istraživanjima natpisa i heraldičkih insignija, komparativnom analizom i utvrđivanjem izvornika pojedini portretirani su identificirani.

Izložba “Portreti u Strossmayerovoj galeriji” u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu ostaje otvorena do 24. veljače 2019..