Budi dio naše mreže

Osam stoljeća zajedničke kulturne baštine Hrvatske i Mađarske u Klovićevim dvorima

Izložba "Ars et virtus. Hrvatska – Mađarska: 800 godina zajedničke kulturne baštine" otvorena je u četvrtak, 24. rujna u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. Prvi put na jednom mjestu izložena je zajednička kulturna baština jedne od najdugovječnijih državnih zajednica u Europi – između Hrvatske i Mađarske.

/ Vesna Bihar

Važne povijesne činjenice koje su danas osnova svih udžbenika povijesti Hrvatske, o dugogodišnjoj povezanosti dviju država Hrvatske i Mađarske, zastupljene su na ovoj izložbi koja se nakon predstavljanja u Zagrebu, seli i u Mađarski nacionalni muzej u Budimpešti.  Izloženi su najvažniji povijesni dokumenti poput sporazuma “Pacta conventa” iz 12. stoljeća između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva, Hrvatsko – ugarska nagodba i Zlatna bula.

Zlatna bula u Galeriji Klovićevi dvori na izložbi “Ars et virtus Hrvatska – Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine” / Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

Na izložbi je u 12 soba Galerije Klovićevi dvori prikazano puno toga što nikad dosad nije bilo pokazano: od arhitekture, slikarstva, kiparstva i primijenjene umjetnosti, u kronološkome rasponu od srednjeg vijeka do 1918. godine, napomenula je jedna od autorica izložbe Petra Vugrinec. Naravno, izložba neće ostati samo lokalnog karaktera, nego će sva ta djela od 12. do 20 stoljeća biti promovirana i izvan naših granica, napomenula je Vugrinec.

Vugrinec je podsjetila i da je ugarski kralj Ladislav Sveti utemeljio zagrebačku biskupiju i time izgradio temelje za razvoj današnjeg glavnoga grada Hrvatske. Njegov nasljednik Koloman je pak 1102. okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije u Biogradu na moru te je od toga povijesnog trenutka počela postojati ugarsko-hrvatska državna zajednica koja se, istaknula je Vugrinec, pokazala najduljim i najmirnijim državnim suživotom u Europi.

“Oba naroda determinirana su kršćanskom vjerom i latinskim srednjovjekovljem svrstavajući se tako neprijeporno u obrazovane narode zapadnog djela Europe. Liturgijske knjige i predmeti doneseni u Zagreb prilikom osnutka biskupije remek-djela su romaničke književnosti, zlatarstva, tekstilne umjetnosti i minijaturnog slikarstva. Jedan od najljepših arhitektonskih spomenika dinastije Arpadović u Hrvatskoj jest zvonik crkve zadarskih benediktinki koji je 1105. godine podigao kralj Koloman Arpadović.

Kraljevske dinastije Arpadovića i Anžuvinca širile su kult ugarskih svetaca, stoga će dragocjenim djelom zajedničke baštine postati brojne crkve čiji su zaštitnici upravo sveti Stjepan, sveti Emerik, sveti Ladislav, sveta Elizabeta i sveta Margareta, a iznimnu će vrijednost u europskim razmjerima ostvariti njima posvećene slike, kipovi i zlatarski radovi, osobito u doba baroka”, istaknula je  Vugrinec.

U Zagrebu se može vidjeti i najstarija zastava Hrvatske iz 17. stoljeća s latinskim natpisom Croatiae te šahiranim grbom Hrvatske Kraljevine, koja je samo za ovu priliku prvi put posuđena iz privatne zaklade obitelji Esterházy u Austriji.

Jedan od rariteta izložbe je hrvatska zastava iz 1672. s latinskim natpisom Croatiae / Foto: Sanjin Strukić/ PIXSELL

Tu je i jedan od najljepših predmeta zlatarstva kasnoga srednjeg vijeka – Škrinja sv. Šimuna u Zadru. Jedan od autora izložbe Dragan Damjanović, rekao je da ne bismo trebali smetnuti s uma da taj dragocjeni predmet hrvatske baštine nije samo hrvatski. Škrinju sv. Šimuna, objasnio je, dala je izraditi hrvatsko-ugarska kraljica Elizabeta, kći bosanskoga bana Stjepana II. Kotromanića i žena Ludovika I. Anžuvinskog. No, 1918. godine prevladali su nacionalni narativi i pomalo smo zaboravili na tu dugu zajedničku baštinu, rekao je Damjanović.

Škrinja sv. Šimuna / Izložba Galerija Klovićevi dvori

Marina Bagarić je autorica središnjeg dijela izložbe i kataloga, o likovnoj baštini ugarskog plemstva u Hrvatskoj i hrvatskog plemstva u Ugarskoj.

Tako će, među ostalim, pozornost biti posvećena i bribirskim knezovima Šubićima, kao jednom od 12 hrvatskih plemena koji su razdoblju od 15. do 17. stoljeća imali veliku ulogu u borbi protiv Osmanlijskoga carstva. Kako je njihov kasniji uspon vezan uz posjed Zrin na padinama Zrinske gore, po njemu će obitelj promijeniti ime u Zrinski. 

Kaciga i sablja Nikole Zrinskog iz Kunsthistorisches muzeja u Beču / Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

Pritom, istaknuto je, valja podsjetiti da Zrinski pripadaju i hrvatskoj i mađarskoj kulturi. Isti je slučaj u 18. i 19. stoljeću i s aristokratskim obiteljima Feštetić, Erdödy, Batthyány, Drašković, Pejačević, Janković i drugima  koji su imali posjede u Hrvatskoj i Ugarskoj, gdje su kao naručitelji i mecene igrali ozbiljnu ulogu u povijesti veza dvaju naroda na području umjetnosti i kulture. Nezaobilazna dionica jest i arhitektura od dvoraca, preko javnih zgrada pošte i željeznica, za koje su zaslužni mađarski arhitekti i investitori. 

Glavna pošta u Zagrebu na razglednici

Posebna senzacija na izložbi je monumentalna Bukovčeva slika Dubravka, koja 100 godina nije bila izložena u Hrvatskoj. Otkupom mađarske vlade s Milenijske izložbe 1896. godine došla je u posjed Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpešti.

U Hrvatskoj je nakon više od 100 godina i Bukovčevo remek-djelo “Dubravka”/ Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

Priređivanje izložbe potaknulo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a izložbu je otvorila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Izložba je trebala obilježiti hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije na kulturnom planu, no, odgođena je za drugu polovicu godine zbog pandemije, podsjetio je ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić.

Izložbu je otvorila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek/ Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

Izložba je zajednički projekt Mađarskog nacionalnog muzeja iz Budimpešte i Galerije Klovićevi dvori. “Cilj joj je predstaviti hrvatsko-mađarske kulturne i povijesno-umjetničke veze na sveobuhvatan način, a time i ojačati osjećaj zajedništva između dva naroda”, rekao je mađarski veleposlanik Csaba Demcsák. “Suživot i suradnja dvaju naroda Mađarske i Hrvatske izuzetno je posebna u Europi i upravo će ova izložba najbolje pokazati taj suživot kroz osam stoljeća. Glavni organizator s mađarske strane je Nacionalni muzej iz Budimpešte, ali eksponati su pristigli iz drugih desetak mađarskih muzeja. To je najveća izložba o tim vezama i sa strane hrvatskih i mađarskih muzeja”, rekao je Demcsák.

Osim autora izložbe Marine Bagarić, Dragana Damjanovića i Petre Vugrinec, autori izložbe s mađarske strane su Krisztina M. Lovas i László Szende. U Hrvatskoj su predmeti posuđeni iz crkvenih i samostanskih riznica, muzeja i galerija te arhiva i knjižnica kao i privatnih kolekcija. Partneri izložbe su Hrvatski institut za povijest, Hrvatski povijesni muzej i Muzej za umjetnost i obrt.  Izložbu će pratiti i katalog u tri edicije na hrvatskom, mađarskom i engleskom jeziku.

Izložba u Galeriji Klovićevi dvori ostaje otvorena do 22. studenoga, a potom će od 16. prosinca biti postavljena u Mađarskom nacionalnom muzeju u Budimpešti gdje će se moći razgledati do 15. ožujka 2021.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja