Kao četrnaestogodišnjak, Leonardo da Vinci ulazi u radionicu talijanskog slikara Andrea Verrocchia. Za samo šest godina naslikat će svoje prvo Navještenje. Slika, koja se danas nalazi u Galeriji Uffizi u Firenci, ima sve značajke umjetnosti rane renesanse.

Likovi anđela Gabrijela i Djevice Marije su tradicionalno podijeljeni u dva dijela: u prvome u pozadini anđela Gabrijela ukrasni krajolici simboliziraju nebeski svijet, a u drugome je Djevica Marija na vratima kuće i ona simbolizira zemaljski svijet. U skladu s tadašnjom tradicijom, umjetnik prikazuje njezino veličanstveno sjedenje pred Biblijom koja se nalazi na elegantnom mramornom postolju.

Foto: Uffizi.it

Slika arkanđela Gabrijela zamrznuta je u pokretu. On pruža ruku u karakterističnoj gesti, a u drugoj drži stabljike bijelog ljiljana koje su simbol čistoće i nevinosti Djevice Marije. Prikazan je kao posve opipljiv, u gustoj odjeći s teškim naborima, a ispod nogu mu je polegnuta trava.

Foto: Uffizi.it

Marija je također lišena ikonografskog veličanstva. Sjedi na klupi, podiže glavu i tiho gleda glasnika. Ipak, ona je još uvijek zemaljska mlada djevojka. Kao znak prihvaćanja, graciozno podiže ruku.

Foto: Uffizi.it

Dugo su trajali sporovi oko autorstva ove slike. Neki su stručnjaci vjerovali da je Navještenje slikao Domenico Ghirlandaio, dok su drugi vjerovali da je sliku naslikao mladi Leonardo Da Vinci. Mnogi detalji ovog djela karakteristični su za rad velikog umjetnika – detaljno oslikane izrazite ruke Djevice Marije, izvedene s posebnom preciznošću, lice arkanđela Gabrijela, koje odgovara licu Krista i pejzaž u pozadini, koji često slika Leonardo – sve je to karakteristično za slike velikog genija iz Vincija.

Foto: Uffizi.it

Slika je bila podvrgnuta kasnijoj intervenciji, što je još više otežavalo atribuciju. Nepoznati autor uvelike je povećao krila arkanđela, što ih čini groteskno velikim. Pronađeni dnevnici i skice Leonarda da Vincija otkrivaju da je krila kopirao od živućih ptica te da su najvjerojatnije u izvornoj verziji bila puno skromnija. No, i neki drugi detalji, poput maglovitog pejzaža u pozadini, lica anđela, anatomske točnosti koja se očituje u prikazu ruku, teške draperije i sl., ukazuju na to da je Navještenje naslikao upravo Leonardo da Vinci.

Dvije godine nakon ove slike, Leonardo je naslikao još jedan rad na ovu temu. Ta mala slika danas se čuva u muzeju Louvre. Unatoč sličnosti, ova druga slika već u potpunosti otkriva značajke jedinstvenog Leonardova načina slikanja.

Na slici Navještenje posebno se ističe pejzaž koji se vidi u pozadini. I inače je Leonardo prirodi pridavao veliku važnost pa su slikoviti pejzaži uvijek nalazili svoje mjesto na njegovim slikama, makar i u pozadini, ali uvijek jasno i živopisno prikazani. Leonardo Da Vinci bio je jedan od prvih umjetnika koji su ovu biblijsku scenu prikazao ne u zatvorenom prostoru, već s prirodom u pozadini.

Foto: Uffizi.it