Na današnji dan prije 198 godina u Beču je preminuo genijalni umjetnik, njemački skladatelj flamanskih korijena Ludwig van Beethoven.

Posebno je volio svoju majku koja je, na njegovu veliku žalost, rano umrla. Otac mu je volio piti, bio je strog i nagle naravi pa ga je majka branila od očeve ruke. Ludwig je jako volio i svoga djeda po majci.

Još od rane dobi dok mu je mama bila živa priređivao bi proslave njezinih rođendana. Sa svojim prijateljima donio bi zelenila u kuću, okitio bi djedovu sliku, iznad majčina naslonjača bi spleo krov od zelenila i ukrasio ga cvijećem, a u kut bi stavio notne stalke.

S prijateljima bi po tjedan dana vježbao da sve bude savršeno.

Sam bi i skladao kompozicije za tu glazbenu priredbu u čast svojoj majci. Nažalost, nije bilo puno tih proslava jer mu je mama umrla kad je on imao sedamnaest godina.

Foto: Wikimedia Commons

Ludwig je 1787. godine otišao u svjetsko glazbeno središte Beč na studij kod W. A. Mozarta (1756.-1791.).

Mozart je bio otmjen čovjek i vjerojatno malo sumnjičav prema svom novom studentu koji nije bio tako uglađen kao on. Bio je zdepast, smrknuta lica, a crna kosa mu je uvijek bila raščupana. Ali kad je mladi Beethoven zasvirao na glasoviru, njegova je nadarenost bila očita. Tada je Mozart zapisao:

Pazite na ovoga momka. Jednoga će dana prisiliti svijet da govori o njemu!

I imao je pravo, koja je sve predivna djela Beethoven ostavio svijetu, iako su ga kroz život pratile mnoge nedaće, bolesti a posebno gluhoća.

Međutim, tada nije dugo ostao u Beču na studiju jer ga je majčina bolest prisilila da se vrati kući u Bonn. Godine 1792. drugi je put otišao u Beč na studij ali ovoga puta kod Josepha Haydna (1732.-1809.), a počeo je raditi i kod skladatelja Johanna Baptista Schenka (1753.-1836.).

Tu se je učvrstila njegova prirodnost, sloboda i samostalnost. Haydn je rekao Beethovenu: „Vi nećete nikada žrtvovati lijepu misao tiraniji koju nameću pravila, ali ćete žrtvovati pravila svojoj mašti.“

Foto: Wikimedia Commons

Kada je Beethoven oglušio i nije mogao dirigirati tražio je utočište u prirodi.

Jedino je u njoj nalazio utjehu.

Postao je priznat i slavan. Preminuo je u Beču 26. ožujka 1827. godine, gdje je i pokopan. Imao je veličanstveni sprovod i jedan očevidac je zapisao: „Nijedan austrijski car nije imao takav sprovod, oko 30 tisuća ljudi otpratilo ga je do groblja.“