Budi dio naše mreže

Kolekcionar Siniša Vuković na čakavski preveo cijeli Novi zavjet

On je hrvatski pjesnik, esejist, putopisac, dijalektolog, jezikoslovac, prevoditelj, književni i glazbeni kritičar, skladatelj, dirigent, predsjednik DHK - Ogranak Split, ali i kolekcionar i vlasnik 300 Biblija sa svih kontinenata koje su pisane na više od 120 jezika i pisama. Na čakavštinu bračkih Selaca preveo je cijeli Novi zavjet!

/ Katarina Varenica

Sinisa Vukovic, bracki kolekcionar / Foto: Miranda Cikotić / PIXSELL

Sa Sinišom Vukovićem razgovarali smo u povodu izložbe ‘Kip Biblije – tijelo jezika sa sviju kontinenata’ koja se otvara u crkvi svete Barbare u Trogiru, u četvrtak 19. rujna 2019.

Što će javnosti predstaviti izložba ‘Kip Biblije – tijelo jezika sa sviju kontinenata’?

Riječ je o mojoj privatnoj kolekciji Biblija koju prikupljam više od dva desetljeća sa svih strana svijeta. Ovo je sedma izložba, a sve je počelo prije dvije godine u okviru Dana kršćanske kulture u Knjižnici Marka Marulića u Splitu. Izložba je bila već i u Vukovaru, u Selcima i Bolu, na Kaptolu u Zagrebu i u Solinu. Svaki put izložba izazove velik interes ljudi jer je valjda neobična.

A kako i ne bi bila neobična kad su izložene Biblije na nešto više od 110 jezika i pisama?

Tako je. Sve skupa u mojoj kolekciji ih ima blizu 300, ali u tu brojku ulazi i 10-15 onih na njemačkom, ali sve su različita izdanja. Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da mi u Hrvatskoj imamo 15-ak različitih izdanja cjelovitog prijevoda biblijskog teksta počevši od Katančićeve iz 1831. pa Škarićeve iz 1858.-1861. Ivan Matija Škarić je imao 12 svezaka jer je pisao jako puno komentara koji se tiču svakoga retka tako da je to dragocjen tekst u našoj kulturi koji je nepravedno zapostavljen. U Hrvatskoj imamo i jako puno Novih zavjeta, Psaltira i drugih tekstova objavljenih mimo cjelovitosti Biblije. Mi u Hrvatskoj ni ne znamo što ustvari imamo.

Na koji način dolazite do Biblija sa svih strana svijeta?

Uz pomoć prijatelja. Vi znate da danas sve možete preko interneta naručiti, ali nije to gušt. Svaka od mojih Biblija ima priču kako je k meni došla; bilo da sam sam putovao po Europi, bilo da su mi donosili prijatelji… Moji Bračani su po cijelome svijetu. Evo, zadnja Biblija s Novog Zelanda mi je stigla prije dva tjedna. Od europskih jezika nedostaje mi samo iz Latvije. Nisam uspio do Rige doći ili netko od mojih prijatelja koji je tamo bio. Možda netko pročita i ovaj intervju pa mi pošalje jer mi nije gušt sjesti za računalo i naručiti iz neke knjižare. To jednostavno nije to!

Foto: privatni album

U dva desetljeća prikupili ste na taj način oko 300 Biblija, a kako je sve počelo? Planski ili spontano?

Zapravo sasvim neočekivano. Nisam nikad sebi rekao da ću ja skupljati Biblije, kao što netko skuplja značke, marke ili salvete. Godine 1997. sam sa svojim bračkim zborom bio na hodočašću u Rimu i u jednom izlogu sam zapazio neobičnu knjigu s neobičnim pismom. Ispostavilo se da je to bila Biblija na hebrejskom i kao čovjek ‘od libra’, koji ne kupuje suvenire od gipsa, za uspomenu iz Rima kupio sam si knjigu – Bibliju. Bili smo smješteni u jednom salezijanskom središtu gdje su bili smješteni i bogoslovi iz Argentine koji su mi, kada sam im pokazao ovu na hebrejskom, darovali i svoju na španjolskom iz Argentine. I eto, tako je sve počelo. Selca su turističko mjesto u koje dolaze gosti iz cijele Europe, moji zboraši su proširili priču tako da su mi ljudi i sami počeli nositi. Do prije dvije godine nisam to intenzivno radio i bilo ih je u mojoj kolekciji oko 40-ak. Na Danima kršćanske kulture u organizaciji Verbuma prije dvije godine smo organizirali izložbu i otada je stvar poprimila i veliki medijski interes i sada ih imam oko 300.

U fazi ste organiziranja i Zaklade Vuković Biblia Mundi. O kakvoj je zakladi riječ?

Došli smo do administracije i nadam se da će sve do jeseni biti spremno. Spreman sam onim ljudima kojima je to struka, onima koji se bave znanstvenim proučavanjem Biblije biti na raspolaganju i ponuditi pristup mojim Biblijama.

Na čakavsko narječje preveli ste cijeli Novi zavjet. Kako je bilo raditi na tom projektu?

Evo sad na godišnjem odmoru na mom Braču sam završio Psaltir na čemu sam radio više od godinu dana. Trenutno radim jezičnu stilizaciju jer uvijek postoji još neka riječ koja je preciznije i koju znaju samo naši stari. Ja se i ovom prilikom, postumno, zahvaljujem svojim nonetu i noni s kojima sam odrastao. Od mojih ranih dana jezik me privlačio. 2001. godine sam objavio Ričnik selaškega govora i to je u to vrijeme bio naš najveći čakavski rječnik (10 500 riječi) koji mi je uvelike pomogao u prijevodu Novog zavjeta na čakavštinu. Do Božića ću završiti i Knjigu o Jobu. Puno je teže raditi prijevod Psalama, Pjesme nad pjesmama, Tužaljki Jeremije proroka itd., jer to su stihovi koje je teže prevesti nego prozni tekst, odnosno nego Evanđelja i Poslanice. A uspoređujući sve naše prijevode vidim da ni naši prevoditelji nisu puno vodili računa o tome. Uglavnom su pjesničke dijelove Starog zavjeta prevodili kao da je proza pa mi se čini da nisu u svakom smislu pogodili ni ritam, ni metriku, ni pjesničkost. Istaknuo sam tu primjedbu na nekim skupnim susretima i mnogi su to prihvatili.

Je li lakše onda tu ‘pjesničkost’ pogoditi na dijalektu?

Ja sam već pisao u svojim znanstvenim radovima da je čakavština zgodnija za prenijeti biblijski tekst nego standardni jezik jer ima bogat leksik. Ambijent, kultura, način življenja u Dalmaciji vrlo je usporediv sa Svetom zemljom. U biblijskim tekstovima imamo težake, radove u polju, oko vina i loze, masline, ulja, ribe, brodova i plovljenja, a u našim prijevodima nazivi vjetrova nisu točni, nazivi plovljenja nisu točni i adekvatno upotrijebljeni. Čakavski jezik iz Selaca na Braču je dosta razumljiv. Izazov bi bio prevesti Bibliju na komiški dijalekt jer se ne bi razumjelo ništa.

Koji je Vama osobno najbolji i najdraži hrvatski prijevod.

Ivan Evanđelist Šarić! Najljepši, najtočniji i najbolji! Meni kao nekome tko se bavi filologijom je najbolji onaj iz 1941.-42. Po meni, to je najljepši i najrazumljiviji hrvatski jezik. Kad čitate Zagrebačku Bibliju u prijevodu Dude i Fućaka, osjetite onaj čakavski nerv, ne izravno, ali zamiriše onaj kolorit i zato mi je draga, ali na mnogo mjesta je prijevod napravljen kriptički da se ne razumije, a smisao biblijskog teksta je da onaj koji čita razumije ono što se htjelo reći i poručiti.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja