Predsjednik i glavni tajnik Matice hrvatske, Miro Gavran i Marijo Dominiković, primili su u utorak, 28. prosinca u Palači Matice hrvatske Željka Anića, predsjednika Društva Antuna Gustava Matoša.
U sljedeće tri godine obilježit ćemo 180. obljetnicu postojanja Matice hrvatske, 150. godišnjicu rođenja i 110. godišnjicu smrti A. G. Matoša.
Potporu završetku izgradnje Matoševe rodne kuće, kojoj je svrha osigurati odgovarajuću infrastrukturu za kvalitetan i intenzivan kulturni život u Tovarniku, na krajnjem istoku Hrvatske, te promicanje, zaštita i valorizacija književnog djela Antuna Gustava Matoša na razini hrvatske nacionalne i europske književnosti i kulture, svojim izjavama dali su: akademik Dubravko Jelčić, fra Miljenko Stojić, Nikola Štedul, mons. Vlado Košić, Marko Perković Thompson i Jakov Sedlar.
Akademik Dubravko Jelčić, predsjednik Odbora za izgradnju Kuće A. G. Matoša
– Matoš je sveto ime u hrvatskoj književnosti. To je jedan od onih pisaca koji su udarili temelje pojedinim razdobljima, jedan od onih pisaca koji karakteriziraju cijelu hrvatsku književnost, jedan od onih pisaca koji nisu samo pisci, mada su svestrani i bogatog opusa, nego su isto tako i nacionalni mislioci… To su razlozi zbog kojih danas želimo obnoviti rodnu kuću A. G. Matoša u Tovarniku, da je obnovimo kao jedan multikulturalni centar koji će biti aktivan i živ svojom djelatnošću, ali isto tako da je obnovimo zato jer je ona na našoj, mogao bih reći, straži, jedva pola kilometra od današnje hrvatsko-srpske granice.
Fra Miljenko Stojić, hrvatski književnik i novinar
– Matoša treba čitati i čuvati uspomenu na njega. Dopustimo mu i da kroz obnovljenu kuću u kojoj je rođen, kroz razne nazive ulica, trgova i škola i nadalje bude u našoj sredini, i nadalje nas nadahnjuje svojim jasnim stavom i stremljenjem prema dubinama duhovnoga života.
Nikola Štedul, hrvatski emigrant i političar
– Ja bih se prije svega htio osvrnuti na ono što je mene osobito oduševljavalo u Matoševim djelima… A to je domoljubni pristup u pisanju, izražavanju i pozivanju ljudi na oprez, odnosno pozivanje na to da izlazak iz domovine u neku tuđu zemlju uvijek predstavlja neku duševnu tragediju… Zato bih pozvao i druge ljude u emigraciji koji mogu da pomognu taj projekt na sve moguće načine. Jer, to će biti sjedište i rasadnik ponovo onih ideja, ideala koje je predstavljao Antun Gustav Matoš.
Mons. Vlado Košić, biskup sisački
– Antun Gustav Matoš svakako je jedan od najvećih, a ja bih rekao i najveći književnik, pjesnik, književni kritičar hrvatske Moderne. On je doista zaslužio da se njegovo ime istakne i da njegova rodna kuća postane spomen-kuća gdje će se moći educirati mladi naraštaji o veličini toga hrvatskog književnika, domoljuba i patnika.
Marko Perković Thompson, hrvatski glazbenik
– Ono čime sam ja najviše zaokupiran razmišljajući o Antunu Gustavu Matošu je njegova glazbena umjetnost. Njegove nesretne životne okolnosti onemogućile su ga u njegovom daljnjem razvijanju kao glazbenika. Međutim, u njegovom književnom stvaralaštvu zasigurno mu je glazba pomogla. Sam je negdje rekao da ga je violončelo naučilo pisati.
Jakov Sedlar, hrvatski filmski redatelj
– Smatram da je u ovom času izgradnja, odnosno dovršetak obnove kuće Antuna Gustava Matoša u Tovarniku primaran zadatak hrvatske kulture. Ovim putem bih pozvao sve one ljude koja je stalo do hrvatske kulture, do promocije hrvatske kulture, do promocije pravih vrijednosti, da podrže ovu sjajnu ideju.
“Dovršenjem ovoga projekta ovaj veliki hrvatski književnik, jedan od najvećih koje smo imali, kao nepokolebljivi hrvatski nacionalni mislilac, aktivnošću koje bi se u toj kući organizirano odvijale, širit će i nadalje plamenu i plemenitu ljubav prema Hrvatskoj i stajati na njezinu braniku. Time bi granična srijemsko-slavonska regija, teško iskušana ratom, postala ulaz u Hrvatsku kakvu želimo predstaviti i kakvu stvaramo”, poručuju iz Društva Antuna Gustava Matoša