Župna crkva Sv. Marije Magdalene u Selima kod Siska zajedno s orguljama i župnim dvorom pripada spomenicima kulture nulte kategorije. U nedavnom potresu je teško oštećena – stradali su tornjevi, pročelje i zidovi, a pristup crkvi je zabranjen.

Nakon potresa stručne službe su kazale da će pokušati spasiti opremu iz crkve, posebno orgulje koje su jedinstvene u Hrvatskoj. Oštećeni zvonici, koji su simbol toga kraja, će se možda morati razgraditi, no stručnjaci i statičari iz Ministarstva kulture pokušat će to izbjeći novim metodama vezanja kako bi se zvonici učvrstili i tako osigurali za obnovu. Ništa od toga za sada se nije dogodilo. Uslijed novih i svakodnevnih podrhtavanja tla, oštećenja se povećavaju i mnogi strahuju da bi novi jači potres mogao urušiti i ono što se već sada slabo drži.

Vrijedne orgulje, koje je izradio graditelj češkog porijekla Joannes Franciscus Jenechek, još su uvijek u crkvi. Za sada su neoštećene, no zbog naknadnih potresa po njima je počela padati žbuka. Orgulje su u crkvu postavljene 1777. godine i do danas su sačuvane u izvornom stanju te su proglašene organološkom kulturnom baštinom.

Osim po vrijednim orguljama, crkva u Selima ističe se i svojom izvedbom i arhitekturom. Riječ je o izuzetnoj monumentalnoj građevini i jednoj od najvrjednijih i najljepših baroknih crkvi kontinentalne Hrvatske, koja je zajedno s kurijom i orguljama kategorizirana kao spomenik kulture nulte kategorije.

Građevina ima raščlanjen elipsoidni tlocrt. Dužina od ulaza do zaključka svetišta iznosi 31.42 m, a širina lađe u poprečnoj osi je 13.40 m. Takav elipsoidni prostor nije se više ponovio ni u jednom primjeru sakralne arhitekture u Hrvatskoj, a u profanoj arhitekturi jedino dvorac Oršić u Gornjoj Bistri ima naglašen centralni elipsoidni prostor.

Povijest crkve

Današnja crkva Sv. Marije Magdalene sagrađena je zaslugom župnika Matije Šanteka, koji se školovao u Rimu i Beču – središtima barokne umjetnosti. Kamen temeljac postavljen je 1759. godine, a gradnja je dovršena 1765. Graditelji su bili talijanski majstori, a projektant do danas još nije poznat, no pretpostavlja se da je pripadao kulturi visokoga austrijskog baroka.

Između prostora pod pjevalištem, koje se nalazi između dva elegantno izvedena zvonika, i pravokutnog svetišta – stoji ovalna lađa iznad koje se uzdiže kupola nad kojom je svjetlosnica sa šest prozora. Crkva je odmah bila u potpunosti opremljena, a od prvotne opreme do danas je sačuvan glavni oltar i slikani retabli bočnih oltara.

Istodobno je sazidana župna kurija koja je jedna od rijetkih primjera kvalitetne zidane barokne arhitekture u Hrvatskoj. Crkva i kurija stradale su u potresu 1909., a obnovljene su 1912./1913., pri čemu je crkva ožbukana samoborskim pijeskom i cementom. Postavljeni su novi prozori, a na kupoli su postavljena rebra. Osim izuzetne arhitekture, crkva ima i posebno mjesto zbog unutrašnjosti bogato ukrašene štukaturama i iluzionističkim slikama.

Zanimljivost

Jedan od najpoznatijih selskih župnika latinist Baltazar Adam Krčelić (1739. – 1745.) opisao je događaj posvete crkve. Naime, nova obijeljena crkva s dva zvonika se u nizinskom području rijeke Kupe i Save s niskim kućama upadljivo isticala. Ondašnjim stanovnicima je bila neobična te su s predrasudama došli na njezinu posvetu. Našavši se u prostoru kakav nikada prije nisu vidjeli, pod kupolom koja se nadvila nad njima, prestrašili su se da bi se ta masa mogla srušiti te je netko uzviknuo: „Urušit će se crkva!“, zbog čega je nastala panika i komešanje pa i bijeg iz crkve.

No kupola crkve sv. Marije Magdalene, koja je posvećena 1765. godine, stoji i danas. Nadamo se da će stajati još dugo na radost i ponos vjernika toga kraja, kao i svih onih koji prolazeći tim putem ne mogu ne primijetiti tu baroknu ljepoticu.