Srce je nekoć bilo simbol predanosti i ljubavi, a sada leti našim ekranima kao brzi znak odobravanja, odvojeno od dubljih istina koje je nekoć prenosilo. Papa Franjo potaknuo nas je na ponovno razumijevanje dubokog značenja srca.

U zajedničkom pastirskom pismu biskupa Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Na kršćanskim temeljima. U zajedništvu Crkve. Hodočasnici nade. najavljen je čin posvete hrvatskoga naroda i domovine Presvetom Srcu Isusovu. Koji je uopće smisao posvete i kako su one činjene kroz povijest, objasnio je vlč. Tomislav Hačko.

Ovom posvetnom molitvom hrvatski biskupi posvetit će hrvatski narod i domovinu Presvetom Srcu Isusovu „kako bi otkucaji našega srca u svemu bili usklađeni“ s Njegovim Srcem.

U svojoj posljednjoj enciklici „Dilexit nos“ papa Franjo naglasio je ljepotu i snagu štovanja Kristova Srca te objasnio kako je pobožnost Srcu Isusovu učinkovit lijek protiv zabluda u životu vjere.

Širenju malenog štita Srca Isusova doprinio je i slučaj nadnaravne zaštite koji se dogodio jednom mladom Rimljaninu.

Dok na svetkovinu Tijelova obnavljamo vjeru u Kristovu stvarnu prisutnost u Presvetom Sakramentu, neka nas primjeri žarke pobožnosti svetaca potaknu da mu vjernije iskazujemo dužno poštovanje i ljubav.

„Sigurno je neobično kako jedan tinejdžer poput svetoga Vida može imati tako jasnu viziju Božjeg kraljevstva. Treba nam svima biti u tome uzor“, istaknuo je u propovijedi na uočnicu zaštitnika Riječke nadbiskupije mons. Ivan Štironja.

Kršćanski izraz kojim se jednom riječju označava radost zbog Kristova uskrsnuća jest Aleluja. Što ta riječ zapravo znači?

„U odabiru studija, o ulasku u brak i slično, bitno je da su mladi uvjereni da ih Bog ljubi uvijek, pa i u teškim trenucima. Potrebno je razlučivati, a razlučiti može samo onaj tko je uvjeren u Božju dobrotu i pomoć“, istaknuo je vlč. Branimir Budinski u HKR-ovoj emisiji „Pod križem“.

Kvatre su, kako im i ime kaže, četiri tjedna u godini, posvećena molitvom, djelima pokore i ljubavi, na velike nakane Crkve i svijeta. Prema važećoj Odredbi Biskupske konferencije iz 1984. godine, ljetne Kvatre slave se nakon Pedesetnice i na hrvatskom govornom području „posvećene su molitvi za posvetu ljudskoga rada i za urod zemlje“.