Uključite se u Devetnicu na čast sv. Antuna!
Približava se blagdan Sveca svega svijeta, sv. Antuna Padovanskog. Svece nismo pozvani imitirati nego nasljedovati, a duhovna priprava je najvažnija!
SLAVI 100. ROĐENDAN On je svećenik i otac četvero svećenika
Doživio je stotu. On je svećenik i otac sedmero djece od kojih je četvero muških i sva četvorica su svećenici. Čovjek koji drži ovaj zanimljiv “rekord” je don Probo Vaccarini, svećenik biskupije Rimini, a 4. lipnja proslavit će u mjesnoj katedrali, u zajedništvu s biskupom Francescom Lambiasiem, svetu misu i svoj 100. rođendan.
S. Augustina Barišić: "Ljubav čini najljepša čuda"
Da ljubav čini najljepša čuda u svom je životu doživjela, i svojim životom svjedoči s. Augustina Barišić, članica Družbe Klanjateljica Krvi Kristove. Bila je zaposlena u KBC-u Rebro u Zagrebu gdje je dugi niz godina radila na intenzivnoj njezi Neurološke klinike. Organizira i vodi duhovne obnove i seminare, te je kroz svoja zvanja izravno uključena u duhovnu i tjelesnu pomoć onima koje joj Bog svakodnevno šalje. Razne životne situacije i priče ovjekovječila je u svojim pričama i pjesmama.
Fra Mate Bašić: Treba se moliti za zdrav duh u zdravom tijelu
"Krist nije uzeo tijelo da bi nas odveo na vježbalište mišića već na vježbalište služenja i ljubavi. Hram ste Duha - ne znači da moramo izraditi pločice na tome hramu već da naš život bude moralan jer se i odnosi na nemoral življen u onom vremenu", poručuje fra Mate Bašić.
P. ANTUN CVEK U plavoj kuti na starom biciklu donosio Krista potrebitima
Prisjećamo se gostovanja patra Antuna Cveka u emisiji "Od Krista pozvani" na Hrvatskom katoličkom radiju. Pater Cvek, iznimno osjetljiv na potrebe svakog čovjeka, osvrnuo se na svoj svećenički poziv i poticaj na služenje svakom čovjeku u potrebi.
Provincijal p. Renić: Pater Cvek pokazao je autentično lice Crkve koja je bliska malim ljudima
Isusovac o. Antun Cvek preminuo je u jutarnjim satima 28. svibnja okrijepljen svetim sakramentima u 86. godini života, 52. godini redovništva i 45. godini svećeništva, izvijestila je Hrvatska pokrajina Družbe Isusove.
Utemeljiteljica "bijelih redovnica" oprostila svome ubojici, a njene sestre i danas žive od Euharistijskog Isusa
Na dan rođenja utemeljiteljice sestara Kćeri Srca Isusova, Marije Deluil - Martiny (Marije od Isusa) donosimo kratki talijanski dokumentarni film koji je nedavno preveden i na hrvatski jezik, a opisuje život ovih "bijelih redovnica" u samostanu na talijanskom otoku Lidu kraj Venecije. Inače, klauzurne sestre „Kćeri Srca Isusova“ samostan imaju i u Hrvatskoj. U Hrvatsku ih je pozvao tijekom Drugog svjetskog rata blaženi kardinal Alojzije Stepinac. No, njihov dolazak u Hrvatsku se ostvario tek prije desetak godina. Klauzurni samostan Kćeri Srca Isusova nalazi se u župi Lasinja.
Biskup Šaško: Poziv u franjevački svjetovni red jest zahtjevan poziv, ali uvijek praćen milošću
III. nacionalno hodočašće OFS-a i Frame održalo se u subotu u Zagrebu. Program je započeo euharistijskim slavljem u zagrebačkoj katedrali koje je predslavio mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački u zajedništvu s brojnim duhovnim asistentima te uz hodočasnike pristigle iz svih područnih bratstava. Hodočašće se održalo pod geslom 'U tebe se Gospodine uzdam', a organiziralo ga je Nacionalno bratstvo Franjevačkog svjetovnog reda i s ciljem molitve za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca.
Fr. Anto Gavranović - "smješak pred Bogom"
Fr. Anto Gavranović prvo je dominikansko zvanje u župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pagu nakon više od 200 godina. Rodom je iz Bosne i Hercegovine, i potječe iz obitelji u kojoj su roditelji Mirjana i Ivica zajedno sa svojom djecom svaki dan molili za nova duhovna zvanja. Plod te molitve je i svećeničko zvanje njihovog sina Ante. Odrastao je uz drevno marijansko svetište Gospe od Staroga Grada u Pagu, te samostan paških benediktinki.
Samoća ili osjećaj osamljenosti je zapravo milost i tihi dodir Božje ljubavi
Kršćanska obiteljska revija 'Kana' u svojem svibanjskom izdanju među ostalim zanimljivim temama otvorila je i pitanje iskustva samoće, i to od isprepletenosti onog virtualnog i realnog 'ja' u kojem će se mnogi od nas prepoznati. O tome piše Martina Vuk.