Četiri od osam kapelica koje su uništene nalaze se niže niz rijeku koja teče kroz područje svetišta. Posljednje dvije kapelice do sada su korištene za postavljanje najtežih i najvećih svijeća.

Pod geslom „Odvaži se i budi hrabar“ (Jš 1,9), vlč. Nikola Klemen, mladomisnik Đakovačko-osječke nadbiskupije, proslavio je 10. srpnja u rodnoj župi Svih svetih u Đakovu svoju Mladu misu.

Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca raspisuje Natječaj za besplatni smještaj studenata u „Domu sv. Antuna Padovanskoga“ u Zagrebu, (Sveti Duh 33), za akademsku godinu 2022./2023.

Svetišta posvećena Blaženoj Djevici Mariji pokazuju čast koju Blaženoj Djevici Mariji daju narodi. Ta su svetišta vrlo često povezana s poviješću milosti koju je poučno otkriti kako bismo razvili i rasplamsali ljubav prema našoj dobroj Majci na nebu.

Šest sestara položilo je svoje Prve zavjete u ruke provincijalne poglavarice s. Valerije Široki i u nazočnosti sestara i rodbine u samostanskoj crkvi Presvetog Srca Isusova u Đakovu, 9. srpnja nakon duhovnih vježbi koje je vodio o. Srećko Rimac, OCD.

Prva cjelovita Biblija tiskana na nekom slavenskom jeziku, poznata kao Ostroška Biblija objavljena je na današnji dan 12. srpnja 1580. godine.

Na 250. obljetnicu ponovnoga nalaska čudotvornoga kipa 1935. godine kip Majke Božje Bistričke okrunjen je dvjema jubilejskim zlatnim krunama; većom krunom glavu presvete Djevice, a manjom glavu djeteta Isusa.

"Mnogi, doista mnogi nemaju ono osnovno za život – nemaju dovoljno vode, hrane, odjeće… Gotovo spontano nametne se pitanje – zašto se to događa? Ali, osim svega onoga materijalnoga što im nedostaje, potrebna im je i duhovna pomoć te je stoga s njima (iako samo jedan) svećenik koji im je na raspolaganju. On nam je ispričao neka svoja iskustva iz svakodnevnog života, što je također na nas ostavilo duboki dojam."

Uoči blagdana blažene Djevice Marije Bistričke i ove se godine održava svečana procesija sa svijećama.

Svoje prvo najveće slavlje doživjela je Marija Bistrica 15. kolovoza 1971. godine kada je u njoj održan XIII. međunarodni marijanski kongres. Biskupi su te godine svetište proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke.