Novi prijevod Biblije na hrvatski standardni jezik došao je u knjižare, a ubrzo i u naše uredništvo. Odmah smo zavirili kako u njemu zvuče dobro poznate riječi. Donosimo najreprezentativniji ulomak – tekst „novog“ Očenaša.

Nakon 22 godine rada novi prijevod Biblije na hrvatski jezik u izdanju Hrvatskog biblijskog društva uskoro će biti predstavljen javnosti.

Mojsije i Ilija ukazali su se s Isusom o Njegovom preobraženju i razgovarali s Njime. Evo što njihova prisutnost na gori Taboru poručuje Petru, Jakovu i Ivanu te svima nama.

U Prvoj i Drugoj knjizi o kraljevima zapisan je život sv. Ilije i Božja čudesa koja je po njemu učinio. Božja objava Iliji na Horebu jedan je od najljepših starozavjetnih tekstova, stoga je prorok Ilija uzor vjernog molitelja koji rado boravi u Božjoj blizini i duhovni otac karmelskog reda.

Prava svrha biblijskoga teksta bit će ostvarena ako čitatelj u kontaktu s njim taj tekst bolje razumije, doživi, moli s njim kako bi ušao u komunikaciju s porukom koju tekst u sebi nosi i aktualizira je u svom životu, živi od te riječi, njome se hrani, nadahnjuje, jača i tako je utjelovi u svoj život. Angažman osjetila pomaže u razumijevanju biblijskog teksta i biblijskom odgoju.

Razumijevanje biblijskog odlomka u njegovom pravom povijesnom i biblijskom kontekst pomaže nam da – upravo iz ljubavi prema Božjoj riječi, čim bolje shvatimo biblijske tekstove i svjedočimo svojim životom o njima.

Bog nije uvjetovan okolnostima, vremenom, prostorom, ljudima ili promjenama zbog savršenosti božanske naravi, no, prema Svetom pismu, postoji nekoliko stvari koje „ne može“ učiniti.

"Prema jednom nordijskom mitu, Odin je svojevoljno dao vlastito oko, kako bi u zamjenu za njega dobio mudrost koja mu je bila neophodna da bi bio dobar i pravedan kralj. U Starom zavjetu, mudrost je i mladom Salomonu trebala za istu svrhu, no on ju je od Boga ponizno molio te nije s njom trgovao", za Hrvatsku katoličku mrežu piše Marko Taborsky, student poslijediplomskog studija biblijskih znanosti i arheologije na Fakultetu biblijskih znanosti i arheologije u Jeruzalemu.

"Ovaj egzegetski rad nije toliko znanstvena kritika postojećim hrvatskim prijevodima koliko iskreni poziv na dublje poniranje u biblijski tekst te otkrivanje bogatstva Božje riječi, makar to bilo i preko određenih itekako smislenih nejasnoća koje pronalazimo u tekstu, a koje nipošto nisu njegovo osiromašenje, već naprotiv njegovo bogatstvo, naime njegova dubina i punina", za Hrvatsku katoličku mrežu piše Marko Taborsky, student poslijediplomskog studija biblijskih znanosti i arheologije na Fakultetu biblijskih znanosti i arheologije u Jeruzalemu.

Lingvističku analizu i egzegetski komentar posljednje Isusove riječi na križu za Hrvatsku katoličku mrežu piše Marko Taborsky, student poslijediplomskog studija biblijskih znanosti i arheologije na Fakultetu biblijskih znanosti i arheologije u Jeruzalemu.