U samom središtu Dubrovnika, na Stradunu šest stotina godina ponosno stoji Orlandov stup. Riječ je o javnom spomeniku podignutom početkom 15. stoljeća i smještenom sred javnog prostora grada. No, taj je javni spomenik slojevite simbolike razumljiv jedino u odnosu prema crkvi pred kojom je podignut, crkvi Sv. Vlaha, zaštitnika grada pod Srđem. Govoreći o tom spomeniku, povjesničar umjetnosti Matko Matija Marušić ocrtat će i puno šira značenja srednjovjekovnih umjetnina koje su srećom i danas sačuvane.

Na prostranstvima otoka Cresa razasuto je stotinjak uglavnom ruševnih kapela. Udaljene od naseljenih mjesta i cestovnih pravaca, te su male sakralne građevine (od kojih u pravilu stoje tek zidovi) utkane u čipku creskih suhozida što se danas u pejzažu slabo vide zbog nabujale makije koja je nekada kameni otok pretvorila u zelenu šikaru. Za upoznavanje "osamljenih creskih cerkvica" potrebno je mnogo više od osnovnog i banalnog turističkog poriva putovanja na neko drugo mjesto, potrebno je proniknuti u bit krajolika koji je oblikovao mentalitete i vjere u spasenje koja je oblikovala ljude. Pripremio: povjesničar umjetnosti Matko Matija Marušić.

Predstavljamo vam dio opusa velikog dalmatinskog kipara iz petnaestog stoljeća, Jurja Petrovića. Petrović je bio član splitskog klera te je obnašao dužnost prepošta katedrale. Izvori koji spominju njegovo ime su rijetki i ne donose važne podatke o njegovu životu i djelovanju: nekoliko ga puta spominju u vezi trgovanja zemljištima i poljoprivrednim terenima, a saznajemo i da je sastavio inventar splitske prvostolnice. Osim po izradi raspela, bio je poznat i po izradi skulptura. Pripremio: Matko Matija Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

U istarskoj spomeničkoj baštini posebno mjesto zauzimaju zidne slike kasnog srednjeg vijeka, ponajprije iz petnaestog stoljeća. „Istarske freske“ su gotovo pa samorazumljiva sintagma pod kojom se kriju oslici stotinu i četrdeset crkava na Poluotoku. Pripremio: Matko Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

O slikarstvu Josipa Biffela, njegovoj posvećenosti temama iz svijeta kršćanstva, urednica Sakralne baštine Nevenka Šarčević razgovarala je s umirovljenim knjižničarom Slavkom Harnijem. Harni godinama piše osvrte na djela pojedinih naših likovnih umjetnika, među kojima posebno mjesto pripada Josipu Biffelu. Upravo radi na monografiji radnoga naslova "Slikar Biffel u Bosni i Hercegovini".

Upoznajte slabije poznatu prošlost otoka Suska povezanu s benediktinskim samostanom koje je ondje davno postojao, a na čijim je razvalinama nastalo mjesto i susačka župa, u sastavu osorske biskupije. Hrvatski kralj Krešimir je prije gotovo tisuću godina, 1025., darovao otok benediktincima iz jedno od najvećih europskih opatija, u Monte Cassinu, u južnoj Italiji. Susački je samostan, međutim, izgrađen gotovo pedeset godina nakon darivanja otoka, godine 1070. Pripremio: Matko Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Josip Zlatko Biffel je ostvario velik slikarski opus u kojemu su dominantni radovi biblijske tematike koji se nalaze u crkvama Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Iza takvog velikog opusa "stoji" samozatajan čovjek koji ima poseban odnos prema svetom. Kakav? Doznajte u razgovoru koji je Nevenka Šarčević vodila s Jagorom Bučanom, profesorom na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

U emisiji "Sakralna baština" urednica Nevenka Šarčević je razgovarala sa slikaricom Blaženkom Salavardom o njezinim radovima nadahnutim temama iz Biblije. Salavarda se dosad istaknula likovnim angažmanima po katoličkim crkvama ponajprije Bosne i Hercegovine, a onda i Hrvatske. Vrijedan pozornosti vjerničke, ali i stručne javnosti jest njezin najrecentniji rad, Put križa u Sesvetskoj Sopnici.

U emisiji Sakralna baština HKR-a Matko Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci govorio je o dvije dubrovačke renesansne crkve koje su podignute kao zavjeti nakon kuge i potresa, katastrofa koje su harale gradom. Riječ je o crkvi Svetog Spasa, gotovo 500 godina staroj građevini na Stradunu i slabije poznatoj crkvi Sveti Roko u istoimenoj ulici unutar dubrovačkih zidina.

Drvene vratnice splitske katedrale s početka trinaestog stoljeća, remekdjelo su jadranskog romaničkog drvorezbarstva, i jedno od rijetkih djela čijeg autora znamo imenom i prezimenom. Ikonografski i simbolički bogate vratnice splitskog majstora Andrije Buvine više od stoljeća zauzimaju neizostavno mjesto u stručnim raspravama o kiparstvu, drvorezbarstvu te ikonografskim čitanjima takvih monumentalnih djela koja su, srećom, preživjela do našeg vremena. Pripremio Matko Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.