Hrvatski svećenik fra Mate Bašić u svom promišljanju o pitanju priziva savjesti, slobodne volje i slobode piše što to uopće jesu savjest, sloboda i volja. Kaže kako se mnogi pozivaju na slobodu a da uopće nisu objasnili pojmove slobode, savjesti i volje, a iz njihovih se izlaganja da ne vidi razumiju li što ti pojmovi znače.

"Imam 82 godine, imam 4 djece, 11 unučadi, 2 praunuka i sobu od 12 kvadrata. Nemam više ni dom ni drage stvari, ali imam nekoga tko će mi pospremiti sobu, pripremiti hranu i posteljinu, izmjeriti mi tlak i izvagati me", podijelio je pismo jedne starice svećenik i redovnik Družbe Misionara Krvi Kristove, pater Stjepan Ivan Horvat na društvenim mrežama. Objavu prenosimo u cijelosti.

Prema Katekizmu Katoličke Crkve oproštenje ili oprost jest otpuštenje koje vjernik dobiva, uz određene uvjete, posredovanjem Crkve koja kao poslužiteljica otkupljenja svojom vlašću dijeli i primjenjuje blago zasluga Krista i svetaca. Oproštenje ili oprost mogu biti djelomični ili potpuni te se mogu namijeniti za žive i pokojne.

"Ljubav je potpuna ili uopće nije ljubav. Zato je prva zapovijed: Ljubi Gospodina Boga svoga iz svega srca svojega, iz sve duše svoje, i iz svega uma svoga i iz sve snage svoje! Važno je uočiti ovo sveg srca, duše, uma, snage. Siromašna udovica je primjer ovakve ljubavi. Ona pokazuje kako se cjelovito, sa svim srcem, dušom, umom, snagom, ljubi Boga", rekao je riječki nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije mons. Mate Uzinić u prigodnoj misli promišljajući nad nedjeljnim evanđeljem na društvenim mrežama.

"Jedini rast u životu počinje onda kada se okrenete prema svojoj prošlosti i kažete joj: Tvoje vrijeme ovdje završava. Neću više ovako. Vjerujte, novi put pronaći će se istoga trena."

Prije mnogo godina iskreno sam vjerovao da polažem svoj život za Boga, služeći mu cijelim srcem, umom i dušom. Zatim sam polako postao svjestan da moje ideje o tome kako živjeti kao predani katolik zapravo nisu bile u skladu s Božjim planovima za mene.

"Ne možeš Boga voljeti ako ne voliš čovjeka, niti možeš voljeti čovjeka, a da ne voliš Boga, bio toga svjestan ili ne... Svakog čovjeka, svakog je stvorio Bog i voli ga... Voljeti se uči, iz blizine Boga, iz molitve, tišine, kontemplacije... i kada napreduješ u molitvi, napreduješ u krepostima, kaže Terezija Avilska", piše na društvenim mrežama karmelićanin Krešimir Josip Bahmec.

Gledajući kalendar svetaca možemo vidjeti raznolikost u Katoličkoj crkvi, ali zapravo postoje samo dvije vrste svetaca: mučenici i ispovjednici.

Na današnji dan prije točno stotinu godina, 4. studenoga 1921. bl. Ivan Merz je, boraveći na studiju u Parizu, u jednom benediktinskom samostanu, kamo je često dolazio na svetu misu, prisustvovao ulasku u samostan i redovničkom oblačenju jedne mlade djevojke, kćeri francuskog generala. Pod dubokim dojmom toga obreda i samoga događaja njezina ulaska u samostan, istoga dana navečer Ivan Merz opisao je u svome Dnevniku što je toga dana vidio i doživio, prenosi Postulatura bl. Merza.

Trpljenje je neizbježno, a katolička nas vjera uči kako svako trpljenje ima smisla. I ono zbog grijeha, i ono zbog milosti. Trpljenje zbog grijeha ima smisla, jer nas dijeli od zla i privodi nas bliže Bogu. Trpljenje zbog milosti je, pak spasonosno i donosi spas i nama i našim bližnjima te je uvijek uključeno u Kristovo trpljenje.