Samo Bog može današnjeg čovjeka naučiti živjeti od euharistije. Današnji čovjek živi od pića i jela ovoga svijeta. Hranu izmišlja, prekriva ju zlatom, dok ova mističarka nas uči da je dovoljan Krist i da živi od Krista i tko živi bez Krista.

Uz blagdan Imena Isusova i uz početak nove godine Gospodnje kada ljudi donose odluke za bolji život, preporučamo promišljanje o odnosu prema psovci i odluci da se ubuduće ne krši druga Božja zapovijed. Mnogi u ekstremnim trenutcima života zazovu Ime Isusovo u pomoć i bivaju uslišani, međutim, mnogi u nevolji ili, što je još gore, kao poštapalicu, naviku, ime Božje spominju uzalud, pa i još gore, psuju. Zato donosimo misli svetaca i poticaj da svoj jezik obuzdamo od psovki i ružnih riječi.

Voditelj Franjevačke kuće molitve Masna Luka fra Josip Vlašić prije nekoliko godina iznio je razmišljanje o pobožnim ljudima i duhovnosti. U čemu je razlika i nije li samorazumljivo da netko tko je pobožan gaji i zdravu duhovnost? Možda to ne mora nužno biti tako? Pročitajte u nastavku.

Štovanje Presvetoga imena Isusova imamo na poseban način zahvaliti svetom Bernardu iz Clairvauxa, pripadniku cistercitskoga reda, koji je u 12. stoljeću potaknuo i proširio ovo štovanje, piše Marito Mihovil Letica na Vatican News.

Vlč. Hrvoje Zovko na Staru godinu, 31. prosinca na Hrvatskome katoličkom radiju predmolio je Gospinu krunicu s prigodnim razmatranjima želeći zahvaliti Majci na svim milostima primljenima tijekom godine te prisjećajući se toga dana preminuloga pape emeritusa Benedikta XVI.

Zato bi očevi i majke trebali uvijek blagoslivljati djecu, mogu to činiti i gore navedenim blagoslovom iz knjige Brojeva. Pozvani ste od Boga, kao roditelj, biti uzor i slika Presvetoga Trojstva.

U Katoličkoj crkvi 1. siječnja poznat je kao “Svjetski dan mira” i dan je kada papa izriče molitvu za mir u svijetu. Ova tradicija započela je 1. siječnja 1968. godine, a započeo ju je papa sveti Pavao VI.

Osam dana nakon rođenja Sina Božjega Isusa Krista, sveta Crkva katolička slavi blagdan presvete Djevice Marije Majke Božje – Bogorodice. Uistinu je pravedno i dostojno da veselje i slava Božića ne zaboravi onu iz koje je i samo preko koje je došao k nama Spasitelj svijeta.

Dio današnjeg liturgijskog čitanja Božje riječi je i takozvani svećenički blagoslov (Br 6,24-26). U židovskom ambijentu on dolazi u kontekstu blagdana Sukkot (Blagdana sjenicā). Ovaj kratak osvrt donosi izvorni hebrejski tekst, njegovu analizu te komentar iz perspektive hebrejske hermeneutike.