Glazba u Crkvi je mjesto susreta te su svi pozvani sudjelovati jednakim žarom, jedan je od zaključaka emisije „Pričaj mi“, gdje je gostovala Dubravka Knežević, voditeljica Nadbiskupijskog zbora mladih Zagrebačke nadbiskupije.

Je li olako zaboravljate važnost krsnog imena? Događa li vam se da ne možete zapamtiti ime osobe koju često susrećete? Možda vas ovaj tekst potakne na razmišljanje o važnosti imena kojeg nosimo.

Uoči kićenja bora ispred zagrebačke katedrale, koje će biti održano u petak 22. prosinca 2023. s početkom u 18:45, sa stranice Zagrebačke nadbiskupije prenosimo treći dio teksta zagrebačkog pomoćnog biskupa Ivana Šaška o počecima te tradicije započete prije petnaest godina.

Katolička karizmatska zajednica "Božja pobjeda" objavila je svoj petnaesti podcast na temu duhovni boj, a gosti su bili provincijal Družbe Isusove u Hrvatskoj i duhovnik Katoličke karizmatske obnove pater Sebastijan Šujević i koordinator Katoličke karizmatske obnove u Duhu Svetom Niko Rončević.

Iako je talijanska država dokumentirala platno 1931., ono je kasnije nestalo iz službenih zapisa i s vremenom je propadalo…

Božić je vrijeme raspjevanosti, predivnih melodija što oko nas bruje na sve strane. U velikim centrima, ali i restoranima, tihi božićni instrumentali ili gregorijanski napjevi mame na kupovanje i opušteno uživanje u jelima. Nitko za kupovanja ne pušta rock-glazbu, bučnu, koja odvraća pozornost. Pročitajte promišljanje fra Tomislava Pervana.

Vrijeme došašća veliko je vrijeme iščekivanja dolaska Gospodinova. Ali što sve uključuje to vrijeme?

Donosimo vam kratki videoisječak u kojem stariji svećenik savjetuje mlađeg kolegu o tome kako ostati vjeran svom pozivu.

Prije nego nam riječi pobjegnu s usana, trebamo se zapitati: Jesu li potrebne? Jesu li ljubazne? Grade li ili ruše?

I kod nas se oko 1850. godine počinje pojavljivati običaj ukrašavanja božićnog drvca na što su utjecali upravo ta njemačka tradicija i tadašnji prostorno politički odnosi. Čak i prije širenja običaja kićenja božićnog drvca, kršćanski su domovi na Badnjak bili ukrašavani cvijećem, lovorikama, plodovima i ostalim zimzelenim biljem, za što su uglavnom bila zadužena djeca koja su bila i nagrađena tim plodovima.