Umjesto kulture argumenta i razboritosti, svjedoci smo kulture etiketiranja, brzih osuda i medijskih linčeva. Politički protivnik ne doživljava se kao sugovornik, nego kao neprijatelj. Takva klima ne rađa povjerenje, nego umor, cinizam i povlačenje građana iz javnog života.

Dubrovčani i njihovi gosti svečano su proslavili svetkovinu zaštitnika grada Dubrovnika i Dubrovačke biskupije, 3. veljače 2026., misom ispred katedrale i procesijom gradskim ulicama.

Festa sv. Vlaha nezamisliva je bez festanjula, a najstariji među njima Božo Grčić navršio je 100 godina. Gotovo cijeli svoj život posvetio je proslavi svetkovine dubrovačkog Parca.

„Ova katedrala, još u obnovi ali ponovno ispunjena molitvom, povratak relikvija blaženoga Alojzija Stepinca i ređenje dvojice biskupa svjedoče tihu i snažnu istinu: Bog nije odustao od svoga naroda“, istaknuo je nadbiskup Kutleša na biskupskom ređenju mons. Marka Kovača i mons. Vlade Razuma.

„Mislim da ne postoji vjernik u Hrvatskoj ili BiH koji nije čuo za oca Vjeku“, započinje priču o jednom od naših najpoznatijih misionara mons. Luka Tunjić, ravnatelj Papinskih misijskih djela u Bosni i Hercegovini. Imao je otac Vjeko, podsjeća, toliko ispunjen život da se kad slušamo i čitamo o njemu ne možemo ne pitati o svojem životu, o tome kako trošimo svoje vrijeme, jesmo li okupirani samo sobom, svojom obitelji i svojim potrebama.

Sv. Vlaho ili Blaž (lat. Blasius) mučen je oko 316. godine, u vrijeme vladavine Licinija koji je naredio da mu tijelo rastrgaju i bace u jezero, no rane su mu zacijelile, a on je hodao po vodi i propovijedao. Usmrćen je odrubljivanjem glave koja se kao relikvija čuva u Dubrovniku.

Sestre Presvetog Srca Isusova tijekom desetljeća su bile znak stabilnosti i kontinuiteta, osobito u teškim povijesnim okolnostima, uključujući i razdoblje komunizma, kada je njihova prisutnost bila tihi oslonac Crkvi.

Posjetite izložbe crkvene i sakralne umjetnosti diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine u 21. Noći muzeja, u petak 30. siječnja 2026. Muzeji, samostani i crkveni prostori otvaraju svoja vrata za besplatan obilazak i susret s bogatom duhovnom i kulturnom baštinom.

Inkunabula iz Samostana sv. Frane, pod signaturom I – 8, sastoji se od dva fragmenta na pergameni latinskog teksta Biblije (Vulgate) izdanja knjige Johannesa Fusta i Petera Schöffera, tiskanog u Mainzu 1462. Vrlo je važna za hrvatsku kulturnu baštinu jer predstavlja najstariju tiskanu knjigu u Hrvatskoj.

Iz Vatikana je stigla vijest da je crkva Hrvatskog nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu dobila počasni naslov manje bazilike.