Znanstveno-stručni skup Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini: povijesni i suvremeni procesi u organizaciji Hrvatskoga katoličkog sveučilišta otvoren je u srijedu 9. listopada u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“ u Zagrebu. Skup je organiziran uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstva kulture Republike Hrvatske te Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata s ciljem rasvjetljavanja procesa oblikovanja sastavnica etnokulturnoga identiteta i aktualnoga društvenoga i političkoga položaja hrvatske zajednice u Vojvodini. Među sudionicima skupa bio je i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.

Tomislav Žigmanov / Foto: Hrvatsko katoličko sveučilište

Žigmanov je za Hrvatsku katoličku mrežu istaknuo kako je sudjelovanje na ovome skupu veliko priznanje za njihova relativno duga i zahtjevna nastojanja kada su u pitanju znanost i ustrojavanje vrlo zahtjevnog prostora u području kulture Hrvata u Republici Srbiji odnosno u Vojvodini.

“Imamo uspjehe i određena postignuća, ali još uvijek izostaje neka vrsta institucionalnog oblika suradnje u zahtjevnijim procesima te neka vrsta priznanja da je ono što smo učinili relevantno kada je u pitanju sveukupni prostor hrvatske kulture”, istaknuo je Tomislav Žigmanov.

Moramo braniti naše dostojanstvo, dostojanstvo našega čovjeka te ukazivati na slabosti, ali i isticati uspjehe.

“Svjesni smo te naše infantilne potrebe za priznanjem, ali određena vrsta djelovanje treba imati evaluaciju na način da možemo, kao zajednica koja još uvijek nema razvijen znanstveni segment kao što to imam Hrvatska, s jednim renomiranim sveučilištem kao što je to Hrvatsko katoličko sveučilište biti u suradničkom odnosu vidljivi na jednom ovakvom značajnom znanstvenom skupu”, dodao je naš sugovornik.

Naglasio je i kako je status Hrvata u Srbiji vrlo složen te da ga je teško sažeti u nekoliko rečenica.

“Mi smo dio države koja ima relativno veliki broj deficita kada je u pitanju vladavina prava, funkcioniranje institucija, manjinska politika i sloboda medija. Nemamo riješeno pitanje sudjelovanja u procesu donošenja odluka, snažna su antihrvatska raspoloženja i mali je bruto nacionalni dohodak. Postoji i određena vrsta napetosti unutar hrvatsko-srpskih odnosa što mi često izravno osjećamo na svojoj koži”, rekao je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Foto: Hrvatsko katoličko sveučilište

No, istaknuo je Žigmanov, Hrvati u Vojvodini ne žele biti pripadnici kulture žaljenja.

“Pokušavamo se trsiti i biti dio kulture rada, posvećenosti i dosljednog zalaganja za istinu, pravdu i ravnopravnost Hrvata u Republici Srbiji. To su procesi koji donose rezultate nakon dužeg vremena. Moramo braniti naše dostojanstvo, dostojanstvo našega čovjeka te ukazivati na slabosti, ali i isticati uspjehe”, rekao je.

Stvorili smo neku vrstu osjećaja da, bez obzira na poteškoće, biti Hrvat u Vojvodini jest i neka vrsta poželjnosti.

“Posljednjih nekoliko godina svjedoci smo velikih postignuća. Otvoren je Lektorat hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, ušli smo u posjed kuće Josipa bana Jelačića gdje će se otvoriti centar za hrvatsku zajednicu u Novom Sadu. Imamo i nekoliko uspjeha po pitanju obrazovanja, osiguravaju se udžbenici i pratimo reformske procese. U kulturi također imamo velike uspjehe”, istaknuo je Žigmanov.

“Sačuvali smo jedinstvo zajednice i uspjeli smo se institucionalno sabrati na način da smo danas živa zajednica koja unatoč velikim izazovima čini napore i postiže rezultate ne samo u očuvanju identiteta nego i u njegovom razvoju te stvaranju perspektive za mlade. Stvorili smo neku vrstu osjećaja da, bez obzira na poteškoće, biti Hrvat u Vojvodini jest i neka vrsta poželjnosti”, rekao je naš sugovornik.

Tomislav Žigmanov / Foto: HKM

Istaknuvši kako živimo u društvu gdje je politika prostor s najvećom količinom moći i određuje veliki dio procesa i događaja, Žigmanov je rekao kako to utječe i na njihov društveni položaj u Vojvodini.

“Posljednjih mjeseci svjedoci smo da se napetost intenzivirala i došlo je do povećanja nesporazuma. Bilježimo i povećani broj etnički motiviranog govora mržnje prema pripadnicima hrvatske zajednice. Strah se povećava, a postoje i određena vrste nesigurnosti. Poruke koje čujemo nisu one koje umiruju. No, posvećeni istini i pravdi, mislimo da to nije održivo na duge staze i da neka vrsta relaksiranja u odnosima mora uslijediti”, rekao je.

Politika mora biti prostor u kojem će se rješavati problemi na zadovoljstvo građana, a ne donositi nemir i defekte.

Potez hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji je najavio da će krajem godine službeno posjetiti Beograd u kontekstu priprema za predsjedanje Vijećem Europske unije Žigmanov pozitivno ocjenjuje.

“Mislim da to može biti jedan povod da se, sportskim rječnikom rečeno, spusti lopta na zemlju i da vidimo koji su izazovi te što predstoji u međudržavnom odnosu, a onda i u kontekstu poboljšanja položaja Hrvata u Republici Srbiji. Potrebno je da se posložimo i posvetimo tome jer politika mora biti prostor u kojem će se rješavati problemi na zadovoljstvo građana, a ne donositi nemir i defekte”, zaključio je Tomislav Žigmanov.