U tomu kontekstu hrvatski su biskupi razmatrali izazove suvremenoga komunikacijskog okružja te brojne rizike koji se sve češće javljaju u virtualnom prostoru.

Crkva putem svojih dokumenata, osobito obilježavanjem Dana sredstava društvenih komunikacija, već više od šezdeset godina sustavno prepoznaje i upozorava na izazove u području komunikacije, piše u priopćenju Tiskovnog ureda HBK.

Na tom tragu predloženo je snažnije promicanje medijske i algoritamske pismenosti da bi se, u skladu s porukama Dikasterija za komunikacije, vjernike potaknulo na odgovornu i promišljenu uporabu digitalnih tehnologija.

ETIČKO-TEOLOŠKI ASPEKTI UI-JA

U raspravi o etičko-teološkim aspektima umjetne inteligencije naglašeno je da crkveni nauk uvijek ističe tehnološki razvoj kao blagodat koja, ako se stavlja u službu čovjeka i cijeloga čovječanstva, može pridonijeti istinskom društvenom napretku.

Međutim, upozoreno je i na opasnosti idolizacije tehnologije te na „vladavinu algoritama“, koja može dovesti do zanemarivanja ljudskoga dostojanstva. Iz teološke perspektive posebno je istaknuto kako je čovjek jedinstveno biće, stvoreno na sliku Božju i stoga nesvodiv na digitalnu stvarnost.

Njegova stvaralačka moć, koja se odražava u razvoju umjetne inteligencije, pozvana je biti izraz sudioništva u Božjem stvaralaštvu, a ne pokušaj njegova nadomještanja.

Suvremeni ideološki pristupi toj tehnologiji, napose oni prožeti transhumanističkim pogledom, pokazuju težnju udaljiti čovjeka od njegova božanskoga izvora i redefinirati samu bit ljudskosti. Teologija zato ima zadaću budno pratiti te procese i tumačiti ih u svjetlu Objave da bi se sačuvala cjelovitost čovjeka i njegovo dostojanstvo pred Stvoriteljem, poručili su biskupi.

IZVANREDNO SREDSTVO I PROSTOR ZA MANIPULACIJE

Na konferenciji za medije nakon zasjedanja zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski rekao je da je umjetna inteligencija izvanredno sredstvo koje ljudima može umnogome pomoći na raznim područjima. Jednako tako može biti zloupotrebljena protiv pojedinaca i zajednica zbog teškog razlučivanja istinitih od lažnih činjenica što otvara prostor manipulacijama.

Stoga se sad sve više u središte stavlja pitanje što je istina, je li nešto nepobitna činjenica ili je to dogovorena ili konstruirana neka nova stvarnost – primijetio je mons. Gorski.

„Ne treba se bojati. Ljudski rod uvijek je imao dovoljno snage da prekorači ovakve zloporabe, ali s njima treba računati“, zaključio je, preporučivši udžbenik „Mediji i dezinformacije“ koji je objavilo Hrvatsko katoličko sveučilište u okviru projekta Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama.

ČOVJEČANSTVO NA RASKRIŽJU

Kao jednu od ključnih tema današnjice alate strojnog učenja tzv. „umjetnu inteligenciju“ od početka pontifikata ističe i papa Lav XIV. „Čovječanstvo se nalazi na raskrižju pred golemim potencijalom koji donosi digitalna revolucija predvođena umjetnom inteligencijom“, napisao je u poruci za „AI for Good Summit 2025“.

„Premda umjetna inteligencija može simulirati aspekte ljudskog razmišljanja i izvršavati zadatke na vrlo učinkovit način, ona nije sposobna ostvariti autentično moralno razlučivanje niti uspostavljati istinske odnose. Razvoj tih tehnoloških dostignuća mora ići zajedno s poštivanjem ljudskih i društvenih vrijednosti, sa sposobnosti prosuđivanja mirne savjesti te s rastom u ljudskoj odgovornosti“, pojasnio je Sveti Otac.