Ostvarili su više zapaženih nastupa od kojih valja izdvojiti adventsko-božićni ciklus “Pismu novu sad pivajmo” 2018./2019. godine – Zagreb (franjevci – Dubrava; franjevci – Siget), Pregrada, Varaždin (katedrala – ciklus “Glazba u varaždinskoj katedrali”); zatim korizmeni ciklus “Narode moj ljubljeni” 2019. – Zagreb (Palmotićeva), Varaždin (katedrala), Vrbovec, Vodice; te adventsko-božićni ciklus “Preveliku radost navišćujem vama” 2019./2020. – Zagreb (franjevci – Kaptol), Varaždin (katedrala), Vrbovec.

Foto: Pučki pivači KBF-a

Uz te, vrlo pozitivnim komentarima popraćene cikluse, ansambl je ostvario i niz drugih nastupa među kojima se ističe suradnja s ansamblom “Harmonija disonance” s kojim su ostvarena dva zajednička koncerta (Novinarski dom; KD Blagoje Bersa – Muzička akademija u Zagrebu). Ansambl je u lipnju 2020. nastupio i u sklopu festivala Pasionske baštine.

Od ostalih nastupa valja spomenuti i samostalne koncerte u crkvama sv. Petra i sv. Martina u Zagrebu, crkvi sv. Brcka u Brckovljanima, crkvi sv. Katarine u Novalji te koncert uz Dušni dan “Concentus canticorum ecclesiasticorum pro defunctis” u crkvi sv. Križa na zagrebačkom Sigetu (studeni 2020.). Svojim pjevanjem, ansambl redovito uveličava i službene događaje u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Foto: Pučki pivači KBF-a

Ansambl od svojeg osnutka djeluje pod vodstvom renomiranog etnomuzikologa doc. dr. sc. Joška Ćalete, a od 2019. postaje i službenim pjevačkim ansamblom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Ansambl svojim koncertima i koncertnim ciklusima (sezonama) nastoji svekolikom puku približiti velika otajstva katoličke vjere “kroz oči” naših predaka, izvodeći mahom napjeve nastale u južnoj i priobalnoj Hrvatskoj, no u repertoar uključuje i napjeve iz drugih krajeva naše zemlje (Slavonija, Srijem, Zagorje itd.).

Koncerti redovito, uz napjeve, sadržavaju i dramaturške elemente (procesije, naraciju, pjevanje s više pozicija u crkvi i sl.), a protkani su i prigodnim molitvama, “štenjima” (svetopisamskim čitanjima) i inim tekstovima proizašlima iz pučke pobožnosti, dajući tako dodatnu dimenziju u približavanju naše bogate tradicije publici.

Foto: Pučki pivači KBF-a

“U nemogućnosti održavanja koncerata, na ovaj vam način želimo i ove godine približiti Misterij Velikog tjedna i muke Gospodinove. On ‘nas spasi umirući’, dajući sebe da otkupi naše slabosti i grijehe – i iako mi nismo danas pozvani izravno davati svoj život za druge, svatko je pozvan žrtvovati se na raznorazne načine i biti boljim čovjekom, kako prema svojim bližnjima, tako i prema sebi samome”, poručuju Pučki pivači KBF-a.

Napjev (tj. njegov tekst) koji vam donosimo djelo je fra Matije Divkovića, a dio je gotovo tisućljetne povijesti koja seže u Englesku, do početka 11. st. i sv. Anzelma koji je napisao djelo “Planctus Beatæ Mariæ Virginis”, u nas prevedeno kao “Gospin plač”. Taj je tekst temeljem cijeloj jednoj vrsti pobožnosti, koja je svoje bogatstvo i raznolikost, što u književnoumjetničkom, što u glazbenom kontekstu pokazala i na ovim prostorima. Naša je melodija preuzeta s otoka Brača, u obradi Joška Ćalete.

Dio bogate liturgijske i općenito crkvene tradicije jesu i posljednice (sequentiæ – sekvence). Nastale podmetanjem raznih tekstova pod jubilus “Aleluje”, kroz povijest ih je napisano mnogo, a danas su u liturgiji sačuvane svega četiri. Jedna od njih je i vazmena (uskrsna) posljednica “Svetoj žrtvi uskrsnici” (“Victimæ paschali laudes”) koja se pripisuje Wipu Burgundskom, dvorskom kapelanu cara Konrada II. i piscu iz 11. stoljeća.

Posljednica na poseban poetski način razvija i donosi pogled na otajstvo uskrsnuća i njegovog značenja za nas. “Scimus Christum surrexisse a mortuis vere: tu nobis, victor Rex, miserere! – Znamo da si doistine, uskrsnuo Božji Sine; Pobjedniče, Kralju divan, budi nama milostivan!”. Amen. Aleluja!

Pobožnost prema Djevici Mariji duboko je ukorijenjena u život i biće Crkve, neovisno o liturgijskom vremenu. U Vazmenom vremenu baština nam donosi i prikazuje Blaženu Djevicu kao Majku Uskrsloga, kao ženu koja je nakon patnje i boli proživljene gledajući kako joj muče i ubijaju Sina, doživjela radost i proslavu Uskrsa. Snažne slike koje donosi tekst odraz su dubokih teoloških istina promatranih kroz prizmu iskrena, skromna i predana vjernička srca koje si je, u nemogućnosti da potpunoma razumije te istine, iste prikazivalo na jednostavan, a istovremeno dubok način.

Njihov rad možete pratiti na društvenim mrežama: Facebook, Instagram, YouTube.