Da je problem današnje glazbe što se ona sve više gleda, a sve manje sluša, potvrdio je i Slavko Nedić naglasivši kako je taj trend već dulje prisutan, a čemu su ponajviše pridonijeli audiovizualni mediji i internet.

Prema Nedićevim riječima, rezultati takvog stanja doveli su do pada kvalitete glazbe, jer glazbenim je konzumentima važniji izgled od sadržaja glazbe, no i dalje ima izrazito kvalitetne glazbe koja nimalo ne zaoistaje za najboljima. 

Koji su kriterija po kojima kao urednik glazbenog programa Nedić odabire glazbu za program HKR-a naglasio je kako bez obzira na različitost i subjektivnost ukusa kod svakog pojedinog slušača,  selekcija nije problem, jer postoji vrlo jasno razlikovanje što je dobro, a što zlo. 

“HKR ima visoku slušanost u nacionalnim okvirima upravo zbog izbora dobre glazbe. I takve reakcije ne dolaze samo od vjernika, nego i onih koji nisu vjernici. Druga velika stvar HKR-a je ta što emitira doista najširu moguću paletu glazbenih izričaja. I također jednako važno – trudimo se dati prostor svakom onom izvođaču čija je glazba kvalitetna po čemu je HKR jedan od najvećih promotora hrvatske glazbe.”

Nedić je istaknuo kako je (ne)poznavanje hrvatske glazbe jedna od onih žalosnih oznaka Hrvata – da ne poznaju svoje i ne ulažu dovoljno u promociju svojih vrijednosti. 

“Primjer za to je klapsko pjevanje koje svojom jedinstvenošću i kvalitetom ushiti svakog stranca, a u čiju promociju u inozemstvu Hrvatska nimalo ne ulaže. Zašto Hrvatska ne iskoristi taj potencijal kao što je to učinio Portugal sa svojim fadom?”

Govoreći o Cro sacro sceni, odnosno hrvatskoj duhovnoj glazbi, Nedić je istaknuo da se po kvaliteti može mjeriti s najboljim ostvarenjima.

“Znate li da je Hrvatska po broju festivala duhovne glazbe ispred svih okolnih zemalja zajedno, uključujući i Italiju i Austriju?”, upitao je Nedić, zaključivši da je žalosno što s druge strane duhovna glazba cro sacro scene ne nalazi svoje mjesto u kantualima i liturgijskim slavljima.

Osvrnuvši se na fenomen sve veće popularnosti tzv. “turbofolk” glazbe iz Srbije Nedić je zaključio kako nije problem u toj vrsti glazbe. 

“Mene više brine potreba za tom vrstom glazbe”, nadodao je.

Scena s koncerta hologramske zvijezde Hatsune Miku / Foto: Screenshot YouTube.

Nedić se osvrnuo i na temu sve veće “kibernetizacije“ glazbe referirajući se pritom na fenomen Hatsune Miku, najveće japanske pop zvijezde čije nastupe na YouTubeu gledaju deseci milijuna ljudi, njene su turneje u Aziji i Sjevernoj Americi rasprodane, a krajem godine trebala bi krenuti i u svoj prvi izlet na europsko tržište. Ona je “zvuk budućnosti”, tako naime glasi njeno ime u slobodnom prijevodu, zato što je Hatsune zapravo software vocaloid, tzv. sintisajzer govora, čiji je lik kreirao manga umjetnik Kei Garo, a na koncertima se pojavljuje u obliku holograma. 

“Unatoč sve većem znanstveno-tehničkom napretku stroj nikad neće moći posvema zamijeniti čovjeka”, zaključio je Slavko Nedić.

Cijelu emisiju “Medijski putokaz” poslušajte ovdje: