Budi dio naše mreže

Papa Franjo često je u svojim obraćanjima novinarima govorio o dezinformacijama koje je nazivao jednim od grijeha novinarstva te je pozivao novinare, ali i sve vjernike katolike da se aktivno uključe u njihovo suzbijanje i prepoznavanje. I u svojoj posljednjoj poruci u povodu Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija 2025. godine, papa Franjo piše o „vremenu obilježenom dezinformacijom i polarizacijom“ napominjući da „nekoliko centara moći“ kontrolira veliku količinu informacija.

/ Suzana Peran

U poruci koja je naslovljena „Podijelite s blagošću nadu koja je u vašim srcima“ (usp. 1 Pt 3, 15 – 16), papa Franjo je pisao o štetnosti agresivne komunikacije, koja „pribjegava lažnim ili namjerno iskrivljenim informacijama kako bi širila poruke čija je namjera uzburkati duhove, isprovocirati ili povrijediti“.

Upravo dezinformacije o vjerskim temama koje se šire ponajviše društvenim mrežama često imaju značaj na koji je upozoravao papa Franjo, odnosno vode do diskreditiranja vjernika i vjerskih zajednica u javnosti te stvaranju podjela, napetosti i sukoba među samim vjernicima.

Kada se govori o dezinformacijama o vjerskim temama tada se misli na dezinformacije koje se u većini slučajeva odnose na učenja i praksu neke vjerske zajednice, vjerske poglavare, vjerske događaje ili vjernike općenito. Takve se dezinformacije često, ponajviše iz nedovoljnoga poznavanja nauka neke vjerske zajednice među čitateljima ili gledateljima, ne provjeravaju, a primatelji na njih reagiraju emocionalno.

Neki će autori upravo zato ustvrditi kako dezinformacije o vjerskim temama imaju veliki odjek među publikom jer zadiru u emocionalno područje, odnosno područje identiteta pojedinca, te koriste terminologiju koju vjernici, u našemu slučaju kršćani, odnosno katolici, poznaju iz bogoslužja i vjerskih medija. Upravo zbog korištenja vjerske terminologije, ikonografije i simbola, mnogi neće posumnjati u istinitost i izvor objavljenih informacija.

Dezinformacije o vjerskim temama često imaju, kako to pokazuju različite studije, i političku pozadinu želeći utjecati na glasače koji su vjernici ili diskreditirati nekog političara tvrdeći da se ogriješio o vjerske propise ili govorio ili djelovao, recimo, protiv kršćanskoga nauka ili morala.

U tome su se kontekstu posebno istraživale dezinformacije kojima su bile izložene nacionalne i vjerske manjine za pojedine izbore, primjerice u Sjedinjenim Američkim Državama, Meksiku, jugoistočnoj Aziji i nekim istočnoeuropskim zemljama. Te su se dezinformacije širile putem društvenih medija, posebno putem različitih platformi i aplikacija kao što je WhatsApp, i njihov je sadržaj bio usmjeren prema vjerskim i nacionalnim skupinama. Stoga će neki autori povezati dezinformacije o vjerskim temama u društvenim medijima s dodatnom marginalizacijom vjerskih i nacionalnih manjina, posebno u zemljama u kojima međuvjerske i međunacionalne napetosti postoje, kao što je Indija ili Bangladeš, te u tome kontekstu koristiti termin digitalni komunalizam.

Kada se govori o komunalizmu, misli se, kako ističe Pathan, na jaki osjećaj pripadnosti i privrženosti prema užoj religijskoj zajednici. Digitalni mediji, posebno društvene mreže, doprinose, ističu teoretičari, jačanju komunalizma i to često kroz širenje neprovjerenih, obmanjujućih i lažnih informacija i optužbi protiv pripadnika drugih vjerskih zajednica što rezultira međuvjerskim napetostima i sukobima posebno u područjima gdje žive pripadnici različitih religija.

S obzirom na to da se dezinformacije brzo šire, odnosno dijele putem društvenih mreža i teško provjeravaju, važno je, kako ističe i više katoličkih dokumenata o medijima na razini opće Crkve i biskupskih konferencija, osnažiti i osposobiti vjernike za kritičko promišljanje medijskih sadržaja i za prepoznavanje lažnih i obmanjujućih informacija koje govore o vjerskim temama a koje stvaraju nepovjerenje unutar vlastite vjerske zajednice i prema pripadnicima drugih vjerskih zajednica.

***

Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja