Širenje dezinformacija je u digitalnom svijetu postala svakodnevica što je i jedan od razloga za sve više znanstvenih, stručnih i praktičnih inicijativa posvećenih upravo tom izazovu. Složenost pri razumijevanju dezinformacija, kao i prepoznavanju posljedica koje njihovo širenje i dijeljenje može donijeti, uočena je osobito kroz proučavanje digitalnih medijskih publika, njihovih navika i općenitog utjecaja medija na publike i javno mnijenje.
Digitalne medijske platforme postale su primarni kanali kojima se šire informacije što je posljedično dovelo do promjena u poimanju načina na koji različite medijske publike pristupaju sadržaju kojem su izložene. Sama dostupnost informacija transformirala je komunikacijske procese, ali i dovela do brzorastućeg izazova dijeljenja dezinformacija. Brzina i lakoća dijeljenja i širenja netočnih, lažnih, obmanjujućih i manipulativnih informacija i sadržaja jedan je od vodećih izazova za digitalne medijske publike. Zbog navedenoga, sve je češća pojava viralnih dezinformacija koje mogu imati još snažniji utjecaj na medijske publike. Do ove pojave najčešće dolazi zbog algoritama digitalnih medijskih platformi koji korisnicima omogućavaju izloženost personaliziranim sadržajima slijedeći njihove navike i digitalne aktivnosti. Također, vođeni uključenošću i aktivnosti korisnika (kroz reakcije, komentiranje, dijeljenje) na određeni sadržaj i informaciju, algoritmi daju prednost senzacionalnom ili polarizirajućem sadržaju što je u kontekstu viralnih dezinformacija ključni razlog za poticanje njihovoga širenja u digitalnom medijskom prostoru. Viralne dezinformacije posljedično su dovele u pitanje čitavo povjerenje medijskih publika u digitalne medije i njihove izvore. Sve veća izloženost dezinformacijama dovela je i do pitanja pouzdanosti informacija, propitivanja točnosti i izvora informacija kao i cjelovite društveno-odgovorne uloge digitalnih medija u društvu i njihove vjerodostojnosti.
Jedno od vrijednih i dugoročno uspješnih pristupa i rješenja leži u cjeloživotnom obrazovanju u području digitalne pismenosti, s naglaskom na medijsku pismenost i ključnu vještinu kritičkoga mišljenja kao i vještina koje osnažuju digitalne medijske publike na stalnu i aktivnu procjenu vjerodostojnosti informacija kojima su izloženi. Uz obrazovnu dimenziju, uspješnost ovoga pristupa jest i stalna suradnja i ulaganje zajedničkih napora između tehnoloških tvrtki, organizacija i centara za provjeru činjenica, kreatora politika u društvu te odgojno-obrazovnih i medijskih djelatnika.
Dezinformacije su trenutno jedan od najvećih izazova s kojima se medijske publike susreću u digitalno doba ponajviše jer imaju utjecaj na percepciju uloge medija u društvu kao i na povjerenje u medijske sadržaje. Potreba za aktivnim i sustavnim mjerama za suzbijanje dezinformacija imperativ je za promicanje odgovornog digitalnog građanstva i stvaranja digitalnoga medijskog prostora u kojem su informacije točne i pouzdane te svojom kvalitetom postaju preduvjetom za informirano donošenje odluka i odgovorno građansko ponašanje.
***
Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.