Prije sedam godina Islamska država raselila je 1300 kršćanskih obitelji koje žive u gradiću Tesqopa u sjevernom Iraku, a nakon dvije godine i oslobođenja toga područja u blizini glavnoga grada Mosula oko tisuću obitelji vratilo se svojim kućama. U obnovi se posebno istaknula Mađarska, pa stanovnici toga grada u znak zahvalnosti svoje prebivalište nazivaju „Kći Mađarske“.

To je samo jedan od „zvučnijih“ i medijski atraktivnih primjera na koji način se sredstva koja mađarska Vlada ulaže za zaštitu vjerskih sloboda, posebnu usmjereni na programe za zaštitu progonjenih kršćana pod nazivom „Mađarska pomaže“ („Hungary Helps“). Od svojega osnivanja 2017. godine, ta neovisna državna agencija koja djeluje kao dobrotvorna neprofitna organizacija jedinstvena je u svjetskih okvirima jer je posvećena brizi o temeljnoj ljudskoj slobodi vjerovanja. U četiri godine „Mađarska pomaže“ podržala je biše od 170 humanitarnih i rehabilitacijskih projekata u 48 zemalja u vrijednosti 53 milijuna eura.

Pomagali su i Jezide

Na čelu agencije državni je tajnik za pomoć progonjenim kršćanima i za provedbu programa „Mađarska pomaže“ Tristan Azbej (42), koji je za Hrvatsku katoličku mrežu detaljnije progovorio o njihovom djelovanju. „Zahvaljujući stvaranju osnovnih uvjeta koji su omogućili lokalni uspjeh, oko 250 tisuća ljudi do sada se moglo vratiti u svoju domovinu ili ostati u njoj umjesto masovne migracije. Sirija, Irak, Libanon i Nigerija – zemlje su koje su dobile najviše sredstava iz programa Mađarska pomaže. Sirija i Irak dobile su podršku u kontekstu našega osnovnog cilja borbe protiv progona kršćana ugroženih od Islamske države i drugih ekstremističkih muslimanskih organizacija“, kaže Azbej.

Državni tajnik Tristan Azbej: „Zahvaljujući stvaranju osnovnih uvjeta koji su omogućili lokalni uspjeh, oko 250 tisuća ljudi do sada se moglo vratiti u svoju domovinu ili ostati u njoj umjesto masovne migracije.“

Kada je riječ o Siriji i Iraku, državni tajnik će rado podijeliti dva primjera koji pokazuju na koji se način materijalizira pomoć koju Mađarska šalje u zemlje Bliskoga istoka i šire. Uz njihovu podršku obnovljena je škola za iračku raseljenu djecu Djevice Marije u Erbilu u Iraku, na mjestu gdje trenutno žive brojni kršćani koji su pobjegli tijekom teških borbi u zapadnom dijelu zemlje. Pokrenuli su i projekte podrške iračkoj zajednici Jezida, koja je pretrpjela genocid od Islamske države. Govoreći o Siriji, posebno će istaknuti dva obnovljena kršćanska centra za mlade te 200 stanova u gradu Homsu u zapadnom dijelu zemlje koji su uništeni tijekom vala nasilja u Siriji 2011. godine.

U četiri godine „Mađarska pomaže“ podržala je biše od 170 humanitarnih i rehabilitacijskih projekata u 48 zemalja u vrijednosti 53 milijuna eura.

Mađarski državni tajnik Azbej dodatno pojašnjava: „Mađarska također podržava sirijski humanitarni i zdravstveni projekt ‘Otvorene bolnice’ koji je pokrenula Sveta Stolica, a provela Zaklada AVSI, a kroz koji smo osigurali rad tri sirijske zdravstvene ustanove na godinu dana, omogućujući žrtvama oružanih sukoba i ratnih razaranja da primaju lokalnu medicinsku podršku, čime se ublažio jedan od glavnih razloga migracija. Te bolnice liječe i kršćanske i muslimanske pacijente, pa taj projekt jača i pridonosi razvoju mirnoga suživota.“

Imamo mnogo pristaša

„Odgovor Mađarske na progon kršćana u različitim regijama jest izravna i lokalna humanitarna pomoć. Glavni, ali ne i isključivi cilj mađarskih napora jest omogućiti kršćanima – progonjenima i isključenim zbog vjere – da ostanu u svojoj domovini te ojačaju vlastite zajednice, čuvajući svoj kršćanski identitet i duhovnu baštinu“, kaže Tristan Azbej s kojim smo razgovarali malo uoči Međunarodnoga euharistijskoga kongresa u Budimpešti.

Uz humanitarnu pomoć, upozoravanje međunarodne javnost i organizacija na problem progona kršćana i poštivanja vjerskih sloboda jedan je od ciljeva programa „Mađarska pomaže“, no zanimalo nas je kakvo je po pitanju prepoznavanje vjerskih sloboda stanje u Mađarskoj. Jesu li tamošnji građani svjesni važnosti teme vjerske slobode i potrebe da se pomogne progonjenim kršćanima te podržavaju li aktivnosti programa „Mađarska pomaže“?

„Iako program ‘Mađarska pomaže’ nije među najpopularnijim temama u mađarskome javnom životu, svijest oko njega neprestano raste, kao i u očima međunarodne zajednice. Imamo mnogo pristaša – kako u duhovnom smislu, tako i kroz aktivnosti – osobito u vjerskim zajednicama različitih vjeroispovijesti u Mađarskoj, pa čak i među Mađarima u inozemstvu. Program volontiranja ‘Mađarska pomaže’ pokrenut 2019. godine pomaže volonterskom podrškom regijama pogođenima ratom ili drugom humanitarnom krizom u prevladavanju poteškoća. Preko toga programa na desetke mladih ljudi već je otišlo pomoći u kriznim regijama poput Jordana, Gane ili primjerice u Demokratsku Republiku Kongo“, kaže Azbej.

„Glavni cilj mađarskih napora jest omogućiti progonjenim kršćanima da ostanu u svojoj domovini te ojačaju vlastite zajednice, čuvajući svoj kršćanski identitet i duhovnu baštinu“, kaže Tristan Azbej.

A upravo iz te zemlje dolazi još jedan projekt na koji su „Mađarska pomaže“ posebno ponosa i rado ga ističu u javnosti. Naime, zahvaljujući podršci toga programa dovršen je razvoj energetskoga sustava i medicinske opreme zgrade Klinike za očne bolesti Sv. Rafael u Mbuji-Mayi u Demokratskoj Republici Kongo. Centar je također proširen novom operacijskom dvoranom koja će pomoću osoblju koje godišnje pruža zdravstvenu skup za više od 35 tisuća pacijenata u području koje nema druge oftalmološke njege.

Mađarski model funkcionira

Stav da program „Mađarska pomaže“ pridonosi imidžu Mađarske u očima međunarodne zajednice, jer se bavi važnim pitanjem ljudskih prava, a istovremeno nudi stvarno dugoročno rješenje za rastući problem masovne migracije – dijeli s nama mađarski državni tajnik za pomoć progonjenim kršćanima i za provedbu programa „Mađarska pomaže“ Tristan Azbej. „Vjerujemo da će sve više zapadnih zemalja to shvatiti u narednim godinama. Mađarska je prva u svijetu koja je podigla pitanje pomoći progonjenim kršćanima na državnu razinu. Mađarski model očigledno funkcionira: u posljednje tri godine omogućili smo da više od 250 tisuća ljudi odluči ostati u svojoj domovini i vratiti se u svoje domove umjesto da migrira. Naš je cilj inspirirati što veći broj ljudi da slijede mađarski model. Tajništvo za pomoć progonjenim kršćanima i program ‘Mađarska pomaže’ skreće pozornost na fenomen suvremenoga kršćanskoga progona kroz niz bitnih domaćih i međunarodnih događaja“, kaže Azbej.

U okviru programa održane su Međunarodne konferencije o progonu kršćana 2017. i 2019. u Budimpešti na kojoj su se okupili ključni crkveni, politički i nevladini akteri koji se bave fenomenom progona kršćana. Također, potpisani su memorandumi o razumijevanju između programa „Mađarska pomaže“ i Poljske, kao i između Mađarske i Sjedinjenih Američkih Država, a konkretan plod bi trebao biti obnova grada Karakosa.

U okviru programa održane su Međunarodne konferencije o progonu kršćana 2017. i 2019. u Budimpešti na kojoj su se okupili ključni crkveni, politički i nevladini akteri koji se bave fenomenom progona kršćana.

Moralna dužnost kršćanske zemlje

Odgovarajući na upit kako izabiri projekte kojima će pomoći, s obzirom da je potreba zaista mnogo, naš sugovornik odgovara da uvijek analiziraju gdje je najveća potreba za spašavanjem života. Kaže da će nastaviti raditi jer broj kršćanskih zajednica progonjenih zbog vjere raste iz godine u godinu.

„Najnovije godišnje izvješće Organizacije za ljudska prava ‘Otvorena vrata’ otkrilo je da je oko 340 milijuna kršćana izloženo visokoj razini progona ili diskriminacije u cijelom svijetu, čime je pogođen jedan od osam kršćana. U posljednjih godinu dana u prosjeku je dnevno ubijeno 13 kršćana, 60 % više nego prije. Progon kršćana sada se smatra ekstremnim u 12 zemalja. Pandemija je pogoršala ranjivost progonjenih kršćana budući da su u tim zemljama često posljednji u nizu u procesima cijepljenja i često su isključeni iz raspodjele pomoći. Kao kršćanska zemlja, naša je moralna dužnost pomoći im na svaki mogući način. Ponosni smo na svo naše osoblje i partnere s kojima surađujemo koji doprinose ‘probijanju’ zida ravnodušnosti i šutnje oko problema progona kršćana diljem svijeta“, kaže na kraju razgovora državni tajnik Azbej.

——-

Autor: Ivan Tašev, novinar Glasa Koncila (itasev@glas-koncila.hr)

* Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije. Dozvoljeno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i imena autora.