Kroničar

U uvodnom slovu „Dnevnika” Josipa Vranekovića mons. Juraj Batelja je zapisao: „Nije on pisao o sebi. Želio je svojoj Crkvi i svome patničkom narodu sačuvati na trajno sjećanje jedno tužno i tegobno razdoblje njegove povijesti. Bilo je to i bez mrmljanja i bez osvete. Sve je to činio ispunjen i hranjen Kristovom ljubavlju koja sve podnosi (1 Kor 13,7) i koja ga je žrtveno svezala uz dragoga gosta, komu je bio neutrudiv i do kraja vjeran domaćin. Zanemario je liječiti sebe, da bi zasužnjenog Kardinala manje boljele njegove rane prouzročene bolešću i progonom. Bio je pravi Šimun Cirenac; poput onog iz Evanđelja, koji pomaže Isusu nositi križ.” („Dnevnik”, str. 30.)

Bista vlč. Josipa Vranekovića u župnom dvorištu u Krašiću / Foto: Hana Kilijan

Stepinčev svećenik

„Dnevnik” Josipa Vranekovića u izvorniku sadrži pet svezaka/bilježnica s više od tisuću stranica – u kojima se nalaze zapisani događaji od 24. studenog 1951. do 26. veljače 1960. godine. Gotovo je svakodnevno bilježio „izreke, misli i način života zatočenoga nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca u župnoj kući u Krašiću gdje mu je, kao sužnju po odredbi komunističkih vlasti bilo naređeno izdržavati kaznu od 5. prosinca 1951. do 18. rujna 1962. godine.” Prema ovom Dnevniku možemo pratiti godine koje su prethodile Stepinčevoj smrti. Spomenimo da je svećenik Josip Vraneković rođen 16. ožujka 1921. godine u Maloj Rakovici kod Samobora. Za svećenika ga je 1945. godine zaredio nadbiskup Alojzije Stepinac. Djelovao je u Noršić Selu, Dekanovcu i Nedelišću, a od 1950. bio je u Krašiću. „Udba ga je ucjenjivala, prijetila mu, pratila ga ‘u stopu’, opterećivala nesnosnim i nepravednim porezima, pljenidbama svega što bi se zateklo u župnoj kući: dva puta su mu metci, ispaljeni u namjeri da ga se ubije, ‘prohujali pokraj uha’; zaboravljao je sebe da bi olakšao život zatočenom i ponižavanom Nadbiskupu”. („Dnevnik”, str. 7). Umro je u Krašiću 26. srpnja 1964. godine.

Je li Alojzije Stepinac želio objavljivanje „Dnevnika”?

Kako piše u Uvodnom slovu „Dnevnika” postulator mons. Juraj Batelja, „sam blaženi Alojzije bijaše mišljenja da župnik Vraneković povjerljivim putem objavi svoje bilješke. Naime, 16. listopada 1957., nakon što je župnik Vraneković spomenuo bl. Stepincu da od vremena do vremena bilježi ‘dogodovštine’ i stvarnost u kojoj žive, Blaženik je dometnuo: ‘Da to izdate, siguran sam da bi se sa zanimanjem čitalo. I dobro bi bilo da stranci vide tu slobodu u koju su često i dugo vjerovali.” („Dnevnik”, str. 32).

Iz Dnevnika / Foto: Hana Kilijan

Zaista, Vranekovićev dnevnik je „priručnik za bolje poznavanje povijesti Katoličke crkve u Hrvata u hrvanju s bezbožnom komunističkom ideologijom i patrijom te velikosrpskim hegemonizmom i unitarizmom.” Dnevnik Josipa Vranekovića bio je i važan dokument u pripremi Stepinčeve kauze. Ovo djelo objavila je Postulatura bl. Alojzija Stepinca u Zagrebu 2011. godine. Čitamo ga u Krašiću s vlč. Ivanom Vučakom, župnim upraviteljem u Krašiću.

Jedan od najvećih bisera župnika Vranekovića

„Možemo reći da nam je taj Dnevnik jedan od najvećih bisera koje nam je ostavio župnik Josip Vraneković. Ti zapisi sigurno su doprinijeli i proglašenju blaženim Alojzija Stepinca”, ističe vlč. Vučak. Odlučio je devetnicu ove godine upotpuniti upravo tim tekstovima, primjerice Euharistijsko klanjanje na temelju zapisa o bl. Alojziju Stepincu prema Vranekovićevim bilješkama u kojima nikada nije pisao sebi, nego o Blaženiku. I iz tih zapisa vidimo Stepinčevu svetost. Osim čitanja tekstova tijekom devetnice u Krašiću, vlč. Vučak je ušao u suradnju s kreatorima aplikacije „Lojzek” koja će također objavljivati isječke iz „Dnevnika” župnika Vranekovića.

„Lojzek”

Imenom Lojzek Alojzija Stepinca od milja je blaženika zvala i njegova majka, te je tako postalo prepoznatljivo u krašićkom kraju. Aplikaciju „Lojzek” pokrenula je Udruga za promicanje obiteljskih vrijednosti „Blaženi Alojzije Stepinac.” Naime, tijekom prošle godine Udruga Stepinac osmislila je E-Obiteljsku školu bračne komunikacije i roditeljskih kompetencija.

Kod kipa bl. Alojzija Stepinca / Foto: Hana Kilijan

Osim sadržaja korisnih za bračne parove i roditelje, na aplikaciji „Lojzek” se nalaze i duhovni sadržaji u okviru projekta „Upoznaj Stepinca”. Kako su naveli pri pokretanju aplikacije, „želja udruge je da korisnici dobiju priliku na praktičan način otkrivati osnovne činjenice o blaženikovu životu, njegove misli, propovijedi, ali i moliti devetnice te prolaziti duhovne vježbe bez obzira gdje se trenutačno nalaze i u vrijeme koje sami odaberu.” Aplikaciju Lojzek moguće je preuzeti besplatno, i svi njezini sadržaji za korisnike su besplatni. Udruga Stepinac u ovome surađuje s Nakladnom kućom Verbum, Kršćanska sadašnjost d.o.o. te Župom Presvetog Trojstva u Krašiću.

„Dnevnik” kao putokaz

„Vranekovićev nas Dnevnik poziva, po uzoru na blaženog Alojzija, postojano slijediti ispravan put u jasnoći vjere”, ističe na početku knjige jedan od Stepinčevih nasljednika zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. „Dnevnik je značajno povijesno, duhovno i literarno djelo koje čitatelja ne može ostaviti ravnodušnim, a ujedno je i svjedočanstvo jednog povijesnog razdoblja, svjedočanstvo u kojem se oslikava lik vjernog pastira Crkve, ali i pisca ovog djela župnika Vranekovića – poniznog svećenika u službi Krista i Njegove Crkve.” („Dnevnik”, str.5-6.)

Iz Dnevnika / Foto: Hana Kilijan

Vlč. Vučak u razgovoru s nama komentira da bismo bili uvelike osiromašeni da nemamo ove zapise. Također podsjeća i da je povijest učiteljica života. „Dnevnik” sadrži informacije o Nadbiskupovim susretima s ljudima, što je činio, kako se osjećao, što je govorio, posebno male zgode iz svakodnevnog života koje govore o njegovoj svetosti.

Bista vlč. Josipa Vranekovića u župnom dvorištu u Krašiću / Foto: Hana Kilijan

Vlč. Vučak najavljuje i jednu posebnu knjigu o vlč. Vranekoviću koja će biti objavljena tijekom ove godine. U njoj se nalazi i jedna zgoda njegove kateheze djeci na temu tko su sveci: „Kad im je objašnjavao tko su sveci, Stepinac je prošao kroz prostoriju (sakristiju, ondje je bila kateheza) i župnik je tada pokazao na njega govoreći – jedan svetac je upravo prošao kraj nas. Želio je tako pokazati da sveci nisu vanzemaljci, nadljudi, sa super moćima, nego normalni ljudi koji žive Evanđelje.” Vlč. Vučak kaže da se i dalje nastavljaju zapisivanja župnih događanja kroz Ljetopis župe svake godine, godišnjak, koji od zaborava čuva ljude i trenutke vrijedne pamćenja. Štoviše, župnicima je i dužnost pisati župne spomenice.

„Doba sazrijevanja”

Nakon pet ispunjenih bilježnica župnik Josip Vraneković je 26. veljače 1960. godine o bl. Alojziju Stepincu napisao: „Od 5. prosinca 1951. godine neprekidno do sretne i svete svoje smrti boravio je Eminencija kardinal na župnom dvoru u Krašiću. To razdoblje njegovog života, kao i ono što je prethodilo u Lepoglavi, s pravom je njegov nasljednik, preuzvišeni gospodin dr. Franjo Šeper, nazvao ‘doba sazrijevanja’. To stupnjevanje, rast i uzrast tako lijepo i snažno pokazuju iz godine u godinu njegove riječi, propovijedi, pisma, njegovi pogledi na život Crkve i njegovo trpljenje. Zadnja tri dana njegova života svjedoče do kakvih je granica stigao. Sve pojedinosti što smo ih zapazili kod njega, posebno od nedjelje 7. veljače pa do smrti u srijedu 10. veljače u 14:15, govore da je u punini bio Božji čovjek i sav u Bogu” („Dnevnik”, str. 829.) Vraneković zaključuje: „Nije posvetio samo sebe, nego svijetli svima nama – svemu svijetu – kao uzor velike vjere i pouzdanja u Boga i primjer istinske, prave poniznosti.” („Dnevnik”, str. 845.)

Župna crkva u Krašiću / Foto: Hana Kilijan

U idućem nastavku „Iz Stepinčevog Krašića” molit ćemo na jednom posebnom, Stepinčevom klecalu!