Sva četiri evanđelja u svom završnom dijelu donose izvještaje o ukazanjima uskrslog Gospodina, započinje svoje promišljanje dr. Božidar Mrakovčić, profesor Svetog Pisma na KBF-u u Zagrebu za portal Krčke biskupije , u kojem navodi moguće razloge sumnje učenika u Isusovo uskrsnuće.

Matej tako izvještava najprije o ukazanju ženama dok su se vraćale s praznoga groba gdje im je anđeo navijestio radosnu vijest o Isusovu uskrsnuću i poslao ih da ju prenesu učenicima (Mt 28,1-10). Matej zaključuje svoje evanđelje ukazanjem jedanaestorici na brdu u Galileji (28,16-20).

Kako su mogli posum­njati kad su Isusa gledali vlastitim očima?

Zanimljivo je u ovom drugom izvještaju pri­mijetiti reakciju jedanaestorice na ukazanje Uskrsloga: „Kad ga ugledaše, padoše ničice preda nj. A neki posumnjaše.“ (Mt 28,17). Možda katkada pomislimo da je bilo lako vjerovati u Isusa onima koji su ga vidjeli uskrsloga. Skloni smo misliti da je vjera potrebna samo za one stvarnosti koje ne možemo svojim očima vidjeti. Kad je u pitanju uskrsli Isus čini se da ipak to nije tako. Sva jedanaestorica su ga vidjela, a opet nisu svi odmah povjerovali da se radi o Isusu, nego su neki posumnjali. Kako su mogli posum­njati kad su Isusa gledali vlastitim očima?

Mogući razlozi sumnje

Zašto evanđelisti naglašavaju da učenici i Marija Magdalena tako teško prepoznaju uskrslog Isusa? Razlog može biti apologetski. Evanđelisti žele pokazati da učenici nisu lakovjerno iščekivali da će vidjeti uskrslog Isusa nego je to za njih bilo iznenađenje što dokazuje autentičnost ukazanja.

Razlog je međutim prije svega teološki. Evanđelisti žele na ovaj način pokazati da uskrsli Isus ima drukčije tijelo u odnosu na ono prijašnje, nije više fizičko nego duhovno. Razlikuje se od onog prvog, reći će sv. Pavao, kao što se biljka razlikuje od sjemena iz kojeg je izrasla (1 Kor 15,37-38).

Evanđelisti međutim žele reći da preko ovih istih znakova i mi danas možemo prepoznati prisutnost uskrslog Gospodina među nama: u riječi, u euharisti­ji, u uspjehu evanđelja.

Magdalena prepoznaje Uskrsloga tek po njegovoj riječi, dvojica učenika u lomljenju kruha, učenici na Galilejskom jezeru u čudesnom ribolovu, dakle po nečemu što je Isus prije svoje smrti činio. Evanđelisti međutim žele reći da preko ovih istih znakova i mi danas možemo prepoznati prisutnost uskrslog Gospodina među nama: u riječi, u euharisti­ji, u uspjehu evanđelja.

 Isusov prijekor učenicima zbog toga što nisu vjerovali svjedocima uskrsnuća je i nama upućen.

Poteškoće učenika u prihvaćanju Isusova uskrsnuća ohrabrenje su nam na našem putu vjere. Isusov prijekor učenicima zbog toga što nisu vjerovali svjedocima uskrsnuća je i nama upućen. I mi smo pozvani vjerovati svjedočanstvu evanđelja i tako biti uvršteni među blažene koji vjeruju premda nisu vidjeli (Iv 20,29). A dokaz da smo povjerovali u Uskrsloga bit će radost koja je ispunila i apostole. Neka nas uskrsna radost sve ispuni i prožme novom nadom.