Noćno bdijenje ima posebnu ljepotu, a organizatori u Zagrebu su zabilježili: Zajednice koje su ga vršile oživjele su i osnažile u mnogim pogledima. Sve će započeti još u nedjelju, 9. prosinca, a vrlo intenzivno od utorka pa sve do subote u 17.00 kada je misa zahvalnica.
Pred nama je novo Jerihonsko bdjenje na zagrebačkoj Trešnjevci u kapeli Corpus Domini za zmiskih kvatri od utorka, 11. prosinca, do subote, 15. prosinca. Nakana će biti ‘za rušenje bedema mržnje i uspostavljanje mira u Ukrajini, Siriji i drugim zaraćenim zemljama’. Vjernici će moliti dan i noć također za uklanjanje bedema nesloge u hrvatskom narodu, za zaustavljanje iseljavanja i za poštivanje ljudskog života te za ostvarenje zaključaka Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.
Presveto Tijelo Kristovo bit će u tom vremenu neprestanom izloženo. Vjerenici se redovito iz svih dijelova glavnog grada u dobroj mjeri odazivaju na klanjanje, razmatranje, molitvu krunice, šutnju, spontanu molitvu, pjesmu i molitvu časoslova. To su ujedno dani posta i molitve za plodove rada i duha i molitve za Caritas, za dobrotvorno i radodarno srce.
Prvo u Poljskoj zbog Ivana Pavla II.
No, otkud naziv? U vrijeme Mojsija i Jošue Jerihon je bio grad opasan debelim zidovima. Izraelci su na putu u Obećanu zemlju dolazili iz pustinje, bez ikakvog iskustva o tome kako osvojiti jerihonsku tvrđavu. Onako zbunjenima Jahve im je rekao što treba učiniti – daleko od svake vojne strategije – šest dana obilazili su oko grada, bez oružja, sa sedam svećenika koji su na ramenima nosili Kovčeg saveza.
Čitavo vrijeme molili su i trubili, a završnog dana najprije šutnjom, a potom trubljenjem, vikanjem i ratnim poklikom na čudesan način srušili su zidine Jerihona i osvojili grad (Jos 6, 1-21)
Danas, pak, na duhovnom polju postoje brojne zidine, naizgled neuništive: rastave, rodna ideologija, svjetonazorske, gospodarski problemi, dužničko ropstvo, iseljavanje, nepoštivanje dostojanstva života, nemir u svijetu.
Upravo zato tu je Jerihonsko bdjenje u kojem se sve to stavlja pred Gospodina u Presvetom jer strpljivošću i molitvom mogu se postići još veće pobjede.
Prvi je započeo Jerihonsko bdjenje ‘apostol svete krunice’ Anatol Kaszczuk (1912. – 2005.). Organizirao ga je 1979. u svetištu Jasna Gora i molitvom mnoštva izvojevana je prva pobjeda; pohod sv. Ivana Pavla II. poljskoj domovini te iste godine jer je bilo ozbiljno dovedeno u pitanje.
Jerihonsko bdjenje u Splitu ali i u Vukovaru
Tijekom bdjenja prilika je i za ispovijed. Noćno bdijenje ima posebnu ljepotu, a organizatori su zabilježili sljedeće: Zajednice koje su vršile bdjenje oživjele su i osnažile u mnogim pogledima.
Sve će započeti još u nedjelju, 9. prosinca, a vrlo intenzivno od utorka pa sve do subote u 17.00 kada je misa zahvalnica. Kapela je povezana s klauzurom sestara Pohoda Marijina pa kad mole časoslov moli se ili u tišini ili se pridružuje sestrama.
Nebeski zaštitnik Jerihonsko bdjenja je sv. Ivan Pavao II, a rektor kapele je vlč. Pavao Crnjac. Ono se redovito organizira i u Splitu na Poljudu u crkvi Svete Trojice, a prvi je put organizirano i u Vukovaru za nerođene 2017. godine u sklopu Inicijative ’40 dana za život’.