Živjeti za Isusa znači živjeti Kristov život unutar sfere vlastitog postojanja. Kao što je sveti Pavao rekao: "Jer meni je život Krist, a smrt dobitak" (Fil 1,21). Duh Sveti je taj koji omogućuje da ta rečenica bude istinita za Pavla i za sve nas.
Isus je svojim apostolima na Posljednjoj večeri rekao mnogo o Duhu Svetom, a neke od njih su uključene u čitanja u ovo vrijeme, kao što su: „I zamolit ću Oca, i dat će vam drugog Branitelja da bude s vama uvijek Duh istine…” (Iv 14,16-17). U drugom trenutku tijekom govora Posljednje večere, Isus je čak rekao apostolima: „Ali istinu vam kažem, bolje je za vas da idem. Jer ako ja ne odem, Odvjetnik neće doći k vama. Ali ako odem, poslat ću ga k vama” (Iv 16,7). Prisutnost Duha Svetoga s apostolima, učenicima i cijelom Crkvom kroz stoljeća uvijek je zamišljena kao utjeha, vodstvo i putokaz Isusovim prijateljima, piše sestra Anne Maria Mcguan s portala Simply Catholic.
Ako se prisjetimo Posljednje večere, sasvim je prikladno da je Isus dao takvo obećanje u to vrijeme. Predstojeći Isusov odlazak mučio je njegove prijatelje. Nisu znali što će se dogoditi i nisu razumjeli mnoge stvari koje je Isus govorio. Činilo se da su u tom trenutku shvatili samo da Isus odlazi – a ta stvarnost ih je ostavila u mraku, čak i puste.
Isus je to znao, pa je na Posljednjoj večeri ne samo ustanovio svetu euharistiju, pri čemu će uvijek biti prisutan među svojim prijateljima, nego im je obećao i Savjetnika, Duha Svetoga. Rekao im je da će Duh Sveti prebivati među njima i biti s njima. Prisutnost Duha Svetoga u među učenicima omogućila im je da žive za Isusa, baš kao što je on od njih tražio. Živjeti za Isusa znači više od jednostavnog pozivanja na pamet; to je zapravo živjeti Kristov život unutar sfere vlastitog postojanja. Kao što je sveti Pavao rekao: “Jer meni je život Krist, a smrt dobitak” (Fil 1,21). Duh Sveti je taj koji omogućuje da ta rečenica bude istinita za Pavla i za sve nas.
Duh Sveti čini Božji plan za svakoga od nas stvarnim, a Duha Svetoga poznajemo po onome što čini u svakom životu. Evo jednog načina na koji Katekizam to izražava: “…[Silaženje Duha posinstva je sjediniti [Božju djecu] s Kristom i učiniti ih da žive u njemu…” (KKC, br. 690).
Drugim riječima, ta misija je otkriti Isusa, Riječ Božju, i učiniti Isusov lik potpuno živim u svakoj osobi. Duh Sveti nas uči tko je Isus i kako da mu postajemo sve sličniji. On nas također čini spremnima primiti Isusa u vjeri. Život krštenika može biti sve veće sjedinjenje s Bogom kroz vjeru, nadu i ljubav. Duh Sveti je autor tog sjedinjenja; on nas uči kako bolje upoznati Boga i potpunije ga ljubiti.
Postoji mnogo načina na koje Duh Sveti to može učiniti, ali dva vrlo važna su kroz Sveto pismo i kroz sakramente. U Svetom pismu, isti Duh Sveti koji je nadahnuo svete autore da pišu je onaj koji prebiva u srcu svake osobe koja ga čita. Kao što je Duh nadahnuo pisanje, tako Duh nadahnjuje čitanje – tako da se Kristov um i srce mogu oblikovati u nama.
U sakramentima primamo milost. Milost nas čini sličnima Bogu, ali moramo biti raspoloženi prema njoj i surađivati s njom. Što znači biti poput Boga? Što Bog čini? Iznad svega, Bog poznaje i voli sebe i zna i voli sve stvari u sebi. Zato nas je Gospodin Isus naučio da je najveća zapovijed ljubiti Boga: „Ljubi Gospodina, Boga svojega, svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom pameti svojom. Ovo je najveća i prva zapovijed. Druga je slična: Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe” (Mt 22,37-39). Duh Sveti nas uči i oblikuje da činimo ono što nas je Isus naučio činiti. Duh Sveti je taj koji nam to omogućuje, jer „Duh Sveti, kojemu Krist izlijeva glavu na svoje udove, Crkvu izgrađuje, oživljava i posvećuje“ (KKC, br. 747).
Ako nemate aktivan i rastući odnos s Duhom Svetim, možete zatražiti to prijateljstvo s Njim u bilo kojem trenutku. Od sada možete pozvati Duha Svetoga da igra stvarnu, dinamičnu ulogu u vašem životu. Dok okrećemo svoje umove i srca prema Pedesetnici, pozovimo Ga da obnovi Duhove u našim životima!