Neke biblijske smjernice i nadahnuća za čudoredan, krepostan i duhovan život Kristovih vjernika za Hrvatsku katoličku mrežu piše Marko Taborsky, student poslijediplomskog studija biblijskih znanosti i arheologije na Fakultetu biblijskih znanosti i arheologije u Jeruzalemu.
Starozavjetne zapovijedi i novozavjetna blaženstva
Kristovi vjernici današnjice uglavnom znaju Zapovijedi Staroga zavjeta napamet. Pitanje je, međutim, koliko njih jednako tako napamet zna i Blaženstva Novoga zavjeta.
Zapovijedi Staroga zavjeta s planine Sinaj/Horeb dane preko Mojsija nam, s jedne strane, ukratko kažu kakav čovjek ne treba biti, što ne treba činiti i kako ne treba živjeti – Blaženstva Novoga zavjeta s gore u Galileji dane preko Isusa nam, s druge strane, ukratko kažu kakav čovjek treba biti, što treba činiti i kako treba živjeti.
Za ćudoredan, krepostan i duhovan kršćanski život nije dovoljno znati samo kakav ne treba biti te što se i kako ne treba činiti nego je neophodno znati i kakav treba biti te što se i kako treba činiti
Naime, biblijska vjera nije nešto apstraktno i spekulativno, nego naprotiv nešto veoma konkretno i praktično. Ono što vjerujemo mi trebamo i živjeti jer naša se vjera treba očitovati i u životnoj praksi naše svakodnevnice. Kršćanin svoju vjeru treba svojom ljubavlju odjelotvoriti i po njoj živjeti te ju tako svojim djelima i životom svjedočiti.
Za takav ćudoredan, krepostan i duhovan kršćanski život nije dovoljno znati samo kakav ne treba biti te što se i kako ne treba činiti (Zapovijedi), nego je neophodno znati i kakav treba biti te što se i kako treba činiti (Blaženstva).
Stoga, kad već znamo napamet starozavjetne Zapovijedi, bilo bi onda nadasve dobro, korisno i lijepo znati napamet i novozavjetna Blaženstva. To bi nam zato svima mogla biti svojevrsna domaća zadaća: naučiti Blaženstva napamet.
Marko Taborsky / Foto: Kustodija Svete zemlje
Marko Taborsky, magistar teologije i vjernik laik Zagrebačke nadbiskupije. Rodom je iz Požege, gdje je pohađao Katoličku klasičnu gimnaziju. Filozofiju i teologiju studirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i Grazu. Od 2019. godine boravi u Svetoj zemlji, studira biblijske znanosti i arheologiju na franjevačkom Fakultetu biblijskih znanosti i arheologije te se dodatno usavršava u asiriologiji na dominikanskoj Francuskoj biblijskoj i arheološkoj školi u Jeruzalemu. Bavi se arheološkim terenskim radom, a djeluje i kao stručni pratitelj hodočasnikā u Svetoj zemlji. Za portal Hrvatske katoličke mreže piše od 2022. godine.