Vazmene nedjelje su najradosnije jer poručuju: Isus je uskrsnuo uistinu!

Korizmeni fokus na pokori preobražava se u radost uskrsnuća koje pobjeđuje grijeh i smrt te ono znači otkupljenje za nas, donosi Aleteia.

No, Uskrs nije samo jedan dan, već cijelo jedno razdoblje liturgijske godine. Kao što korizma traje 40 dana, uskrsno vrijeme traje 50 dana, sve do blagdana Duhova, kada slavimo dolazak Duha Svetoga i “rođenje” Crkve.

Mnogo je razloga zbog kojih svoju uskrsnu radost ne bismo trebali ograničiti na jedan dan u godini. Ali kako ostati svjestan toga tijekom cijele godine? Sveci nam pokazuju kako biti radostan.

Savjet svetaca

Sveti Pavao, apostol i misionar, podsjeća nas da bi Uskrs trebao uvijek živjeti u našim srcima. Oštro je to rekao Crkvi u Korintu: “Ako pak Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje naše, uzalud i vjera vaša” (Prva Korinćanima 15, 14).

Biti kršćanin znači vjerovati da je Krist uskrsnuo iz mrtvih. Ne možemo jednostavno vjerovati da je Isus bio dobar učitelj etike, ali sumnjamo u njegovo uskrsnuće. Ovo je središnji dio Isusove vlastite poruke: “Doista po čovjeku smrt, po Čovjeku i uskrsnuće od mrtvih!” (Prva Korinćanima 15, 21).

Budući da je Krist uskrsnuo iz mrtvih na uskrsnu nedjelju, mi možemo primiti oproštenje grijeha, roditi se kao nova stvorenja u Kristu kroz krštenje i biti u zajedništvu s Bogom. Ova bi istina trebala biti u središtu našeg života i biti nadahnuće za sve što radimo.

To razmišljanje dobro je sažeo sveti Augustin, biskup i crkveni naučitelj iz 4. stoljeća. Zaslužan je za čuvenu frazu koju je ponovio papa sveti Ivan Pavao II.: “Mi smo narod Uskrsa i Aleluja je naša pjesma.”

Kao kršćani, trebali bismo se definirati kao oni koji vjeruju u uskrsno otajstvo i koji smo preobraženi svojim sudjelovanjem u njemu kroz sakramente – osobito euharistiju.

To je dobro ilustrirao sveti Justin mučenik, filozof koji je postao kršćanski apologeta. 150. godine sveti Justin napisao je obranu kršćanstva upućenu rimskom caru Antoninu Piju i cijelom rimskom senatu. Na kraju svog teksta, sveti Justin obavještava svoju publiku da se kršćani okupljaju na bogoslužje “prvog dana u tjednu, nakon Saturnovog dana”, tj. u nedjelju, jer je “Isus Krist, naš Spasitelj istog dana ustao iz mrtvih”.

Svaka je nedjelja “dan Gospodnji”, spomen na uskrsnuće. Svaka misa je spomen na Isusovu muku, smrt i uskrsnuće.