Grob sv. Dujma

Biskup Salone Dujam mučeničkom smrću posvjedočio je svoju vjeru u doba posljednjega velikog rimskog progona kršćana, godine 304. Marko Aurelije Julije, namjesnik provincije Dalmacije, dao ga je ubiti 10. travnja, vjerojatno u amfiteatru u današnjem Solinu.

Predstavljanje obnove groba sv. Dujma i sarkofaga biskupa Prima / Foto: Silvana Burilović Crnov

Ondje su bili mučeni i drugi kršćani, jer je o tom ostalo svjedočanstvo u dvama bogoslužnim prostorima na južnom dijelu amfiteatra, na zapadnoj i istočnoj strani.

Marko Aurelije Julije dao ga je ubiti 10. travnja vjerojatno u salonitanskom amfiteatru

„Dujma su vjernici pokopali izvan grada, na sjevernom groblju, koje je otprije postojalo. Taj je prostor sada poznat pod imenom Manastirine. Dujmov je grob uređen, vjerojatno poslije veljače godine 313., i nad njim je postavljena kamena ploča s natpisom“, piše u monografiji „Sveti Dujam“.

Od ploče je do sada pronađen samo dio s nekoliko slova i sedam komada obruba, koji jamče njezin pravokutni oblik. Sve je sačuvano u splitskom Arheološkom muzeju (broj A 567 a – h).

Relikvije sv. Dujma su kasnije prenesene u Split, a dio u kapelu svetog Venancija u Rimu. Kosti svetog Dujma prenio je 650. godine u Split prvi splitski nadbiskup i apostol Hrvata Ivan Ravenjanin te ih je pohranio u Dioklecijanov mauzolej, koji je prenamijenio u splitsku katedralu.

Predstavljanje obnove groba sv. Dujma i sarkofaga biskupa Prima / Foto: Silvana Burilović Crnov

Prvotni grob sv. Dujma jedinstven je primjerak toga tipa grobnica u Saloni. Sastoji se od tri etaže odijeljene masivnim mramornim pločama, a u najdonjoj grobnoj komori, bogato ukrašenoj raznovrsnim mramornim oplatama, bilo je položeno svečevo tijelo.

Grob sv. Dujma obnovljen je 2022. godine. Konzervatorsko-restauratorskim radovima uređeni su vanjski i unutrašnji zidovi, opšiveni su ostatci antičke žbuke na zidovima i detaljno očišćeni ostatci mramornih oplata. Popravljen je i sarkofag Dujmova nećaka Prima. Prostor uokolo grobnice i sarkofaga uređen je za posjetitelje, a unutrašnjost grobnice je osvijetljena, donosi Virtualni muzej grada Solina.

Položaj sv. Dujma na mozaiku u Lateranu?

U kontekstu štovanja sv. Dujma, osobito je značajan prikaz njegova lika na mozaiku u Lateranu s ostalim dalmatinskim i istarskim mučenicima. Stariji povjesničari i hagiografi tumačili su da je na najčasnijem mjestu prikazan sv. Venancije, jer se njegov lik nalazi s desne strane svete Bogorodice i apostola.

„Međutim, u novije je vrijeme poznati hagiograf Fabijan Veraja dobro uočio da je na časnijemu mjestu lik onoga sveca koji se nalazi desno gledatelju, a ne svecu naslikanomu do njega, pod uvjetom da se uspoređuje s onim likom koji je gledaocu s lijeva te da su oba promatrana lika u jednakoj udaljenosti od središnjega lika na toj slici.“

U slučaju mozaika u oratoriju sv. Venancija taj zaključak potvrđuje činjenica da su uz središnji lik Bogorodice ostali svetački likovi prikazani sljedećim redom: najprije promatraču s desne strane sv. Ivan Evanđelist, slijeva sv. Ivan Krstitelj, zatim zdesna sv. Petar, a na istoj udaljenosti slijeva sv. Pavao, pa zdesna sv. Dujam, slijeva sv. Venancije, pa s desne strane sv. Mavro, a s lijeve sv. Anastazije.

Mozaik u krstionici lateranske bazilike / Foto: basilicasangiovanni.va

Kao što sv. Petar u štovanju, osobito u Rimu, uvijek ima prednost pred sv. Pavlom, tako ju ima i sv. Dujam pred sv. Venancijem s obzirom na položaj na tomu mozaiku.

„Očito je da je umjetnik likove svetaca poredao po sljedeća dva kriterija: po časti njihove službe u Crkvi i po intenzitetu njihova štovanja.“

Inače, lateranska bazilika Krista Spasitelja nalazi se otprilike kilometar istočno od rimskog Koloseja, a šest je kilometara udaljena od vatikanske bazilike sv. Petra. Unatoč tome, upravo je ta bazilika službeno sjedište rimskog biskupa, to jest rimska katedrala.

Lateranska bazilika također je jedan od eksteritorijalnih posjeda Države Vatikanskoga Grada. Ujedno je najvažnija od četiriju papinskih bazilika u Rimu.

Zašto se blagdan sv. Dujma ne slavi 10. travnja?

Na pitanje, zašto se u Splitu blagdan sv. Dujma slavi 7. svibnja, a ne na dan njegova mučeništva 10. travnja, odgovor je siguran i jasan:

Razlozi praktične naravi naveli su, ili, točnije rečeno, prisilili Splitsku Crkvu da tu veliku svetkovinu pomakne za punih 27 dana unaprijed, jer bi je inače vrlo rijetki mogli svečano slaviti.

Budući da deseti dan mjeseca travnja travnja često pada u vrijeme korizme, Velikog tjedna ili Uskrsne osmine – ovisno o svetkovini Uskrsnuća Gospodinova – liturgijska pravila nerijetko „onemogućuju“ svečano obilježavanje. To je osobito izazovno kada proslava podrazumijeva višednevnu pripravu, molitvene susrete i druge svečanosti.