O. Ryan Rooney / Foto: Facebook

Svima su nam poznati problemi s neumjerenosti u hrani. Taj problem mučio je i oca Ryana Rooneya kojega je otac ostavio kad je imao četiri godine, a prejedanje je postalo sredstvo borbe s odbačenošću i ljutnjom, donosi katolički portal Aleteia.org.

Gubitak oca potaknuo ga je da oslonac potraži u Nebeskom Ocu.

“Znam da se mnogi ljudi bore s poteškoćama prolazeći kroz proces oporavka i ovisnosti. Zato je važno imati svećenika koji razumije taj proces i koji će izaći ljudima ususret”, poručio je.

Životna priča o. Ryana svjedoči o univerzalnom nastojanju i stalnoj borbi s unutarnjim demonima, kao i o ljubavi koja donosi plodove našeg truda i pomaže drugima da hodaju putem ozdravljenja.

O problemu neumjerenosti i kako se nositi s njim, razgovarali smo s fra Matom Bašićem, duhovnikom, ispovijednikom i katehetom za mlade i odrasle.

Fra Mate: Neumjerenost je rezultat unutarnjeg raskola u čovjeku

Fra Mate Bašić osjetio je na svojoj koži ljepotu i plodove koje donosi post.

Neumjerenost ili grublje rečeno proždrljivost, naglašava fra Mate, rezultat je unutarnjeg raskola u čovjeku gdje se tjelesno i tijelo ne shvaćaju kao radionica Duha. Ljudi sve manje imaju osjećaj za umjerenost u jelu i sve rjeđe im predstavlja problem ili grijeh.

Moramo govoriti istinu da kada govorimo o prejedanju, govorimo strasti koja pripada skupini glavnih grijeha.

“Razlozi zašto netko biva neumjeren u jelu ili piću su različiti, ali su posljedice takvog života iste za svaku osobu. Ono što se događa unutar čovjeka kao bića, povezano je s fizičkom, duhovnom i psihičkom razinom. Ako te razine nisu u skladu, ili je jedna umanjena naspram drugih, dolazi do problema.”

Fra Mate ističe da je danas sve dopušteno, zato i svjedočimo neumjerenosti u svemu što čovjek radi. Hedonizam čovjeka opravdava primjerom drugih ljudi da može jesti i piti koliko želi. Sve je dopušteno, sve prolazi, što više to bolje, uzrečice su koje često čujemo. Takav pristup se odražava ponajviše na duhovnu razinu gdje počinje prvi boj.

Ivan Kasijan u dijelu “Duhovni boj s osam glavnih strasti” osvrće se na prvu strast “ugode nepcu”. Prvi boj je boj s proždrljivošću, a Kasijan naglašava da dušu ne slabi samo kakvoća hrane nego i količina hrane, raspaljujući u njoj grešan oganj. Iz te stvarnosti proizlaze problemi bludnosti, pornografije i putenosti, jer su izravno vezani uz neumjerenost koja je osobito prisutna u jelu.
Izobilje svakovrsnih jela čini nas klimavim i kolebljivim, te nas lišava čistih i neporočnih misli, istaknuo je fra Mate.

Svatko je dužan sebi odrediti mjeru u kojoj se suzdržava od ugode nepcu jer rekao je umjerenost je posljedica čovjekove kontrole nad sobom. Postove treba pravilno odrediti i poštivati. Ako poslije posta nismo umjereni, onda je i taj post bez cilja. Smisao posta je da ja uistinu mogu biti umjeren, recimo u hrani. Strogi postovi u kojima čovjek ne jede danima nemaju smisla, jer mogu dovesti do slabosti tijela.

Umjerenost je posljedica čovjekove kontrole nad sobom. Ona nas dovodi do unutarnjeg savršenstva, a čovjek koji sebe može kontrolirati, najjači je čovjek. Kada postanemo umjereni, tada smo postali čovjekom “od reda”. Čitav kozmos je red, a čovjek se kao i kozmos najbolje osjeća unutar reda, rekao je fra Mate.

I ja sam je živio drukčiji život u kojem sam bio trom i nejak, istaknuo je, rekavši da mu je u stanju neumjerenosti najteže bilo razmišljati i vjerovati cijelim bićem. Spomenuo se važnosti posta kako ju je naglasio kardinal Joseph Ratzinger 1983. godine u Vatikanu:

“Ali imam dojam da je danas ne manje nego u prošlim vremenima potreban opći i javni čin Crkve gdje bi se ponovno govorilo o važnosti posta; kao svjedočanstvo Božjeg prvenstva, duhovnih vrijednosti kao i solidarnost s onima koji su gladni. Bez posta nećemo ni na koji način moći odagnati određene demone našeg vremena”.

Post mi je dao čvrstoću vjere i jasnoću misli u svakodnevici. Stekavši dosljednost u postu, čovjek se lakše nosi s napastima i strastima. Stabilnost i jasnoća uma pomažu u boju s napastima, a rezultat su posta.

Lukavci ovog svijeta su okrnjeli tekst pjesme rimskog pjesnika Juvenala koja nam govori: “treba se moliti za zdrav duh u zdravom tijelu”, stavivši naglasak na : “u zdravom tijelu zdrav duh”, kao da je zdravo tijelo uvjet za zdrav duh, zaključio je.