Vjeruješ da je Bog dobar i da je ljubav, ali vjeruješ li da i tebe osobno ljubi? Ako imaš poteškoća s time, ovaj članak će ti možda pomoći povjerovati.
Kroz povijest Katoličke Crkve postojale su mnoge hereze. Jedna od njih bila je i jansenizam. Nazvan je po Corneliusu Jnasenu, profesoru teologije i biskupu. Jansenisti su isticali djelovanje Božje milosti, a “umanjivali” čovjekovu slobodnu volju. Oni su, sukladno tome zastupali strogost u duhovnom životu. Njihove teze osudio je papa Inocent X. 1653. godine.
Iako je jansenizam osuđen, njegovi obrisi su i dalje prisutni.
Kako? To se možda najbolje vidi kroz sliku strogog Boga s kojima se mnogi suočavaju i bore.
Postoji li Netko tko ne sudi po ljudskim mjerilima?
Jansenizam je ostavio traga i u Francuskoj. Vratimo se u 19. st. i podsjetimo se svima nam drage sv. Male Terezije. U to je vrijeme, slika Boga koji je hladan krut i strog bila nešto posve normalno. Ipak, Mala Terezija ponudila je svojevrsni zaokret. Kako? Uzevši u ruke Sv. pismo.
Iako je jansenizam osuđen, njegovi obrisi su i dalje prisutni.
Mala Terezija je toliko toga crpila iz Sv. pisma. Dok je u njeno vrijeme (a i danas!) prisutna slika Boga kojeg trebamo kupovati svojim dobrim djelima ili nekim pobožnostima, Mala Terezija otkriva da se Boga ničime ne može potkupiti.
Naša je svetica otkrila da to nije Bog kakvog nam je Isus objavio. To nije Bog iz Evanđelja. Zapravo, svaka slika Boga oprečna onoj iz Evanđelja je najobičnija karikatura Boga.
Ako je Bog strog, ako Bogu možemo pristupiti samo kada mislimo da smo dobri, kako objasniti ove ulomke iz Sv. pisma: Ako je tko sasvim malen, neka dođe k meni (Izr 9,4), ili Kao što majka miluje svoje dijete, tako ću ja tješiti vas; nosit ću vas u svojemu krilu i njihati vas na svojim koljenima (Iz 66, 13)?
Mala Terezija je toliko toga crpila iz Sv. pisma. Dok je u njeno vrijeme (a i danas!) prisutna slika Boga kojeg trebamo kupovati svojim dobrim djelima ili nekim pobožnostima, Mala Terezija otkriva da se Boga ničime ne može potkupiti.
Ako smo zbunjeni i pitamo se – Ali otkud joj toliko pouzdanje, kako se samo usuđuje povjerovati u to, Mala Terezija jednostavno poručuje: Budući da se Isus vratio na Nebo, ja ga mogu slijediti samo tragovima koje je ostavio. Treba samo da bacim pogled na sveto Evanđelje, i odmah udišem divne mirise života, a onda i znam na koju stranu treba trčati.
Naša je svetica otkrila da to nije Bog kakvog nam je Isus objavio. To nije Bog iz Evanđelja. Zapravo, svaka slika Boga oprečna onoj iz Evanđelja je najobičnija karikatura Boga.
Mala Terezija je gotovo uvijek uz sebe imala Evanđelje pri ruci – za brzu konzultaciju. Ona se nije služila Evanđeljem samo kako bi njime potkrijepila neke svoje misli ili ideje, nije njima ukrašavala svoje misli – ona je od njega živjela.
“Bog ne zna matematiku”
Ljudska logika je posve drugačija od one evanđeoske, odnosno, od božanske. U našim, ljudskim odnosima vrijedi sintagma “ja tebi – ti meni”. Kod Boga to nikako ne može vrijediti.
Jansenizam je skrenuo u teološke rasprave i promišljanja bez Evanđelja. Nemojmo si i mi dopustiti isto – koliko god nam naše iskustvo “omogućavalo” vjerovati u sliku Boga suprotnu onoj iz Evanđelja.
Ako smo zbunjeni i pitamo se – Ali otkud joj toliko pouzdanje, kako se samo usuđuje povjerovati u to, Mala Terezija jednostavno poručuje: Budući da se Isus vratio na Nebo, ja ga mogu slijediti samo tragovima koje je ostavio. Treba samo da bacim pogled na sveto Evanđelje, i odmah udišem divne mirise života, a onda i znam na koju stranu treba trčati.
Ako mi ne vjeruješ, prolistaj Evanđelje još jednom. Pogledaj kako se sam Bog ponašao prema grešnicima koji su bili svjesni svoje bijede i znali da mu ne mogu ništa dati zauzvrat.
Da se razumijemo, Bog nije niti tražio nemoguće od ljudi – osim njihova srca.
I dok ovo može zvučati fanatično, promotri primjere svih onih grešnika. Sjeti se Zakeja, i onih riječi koji su ljudi govorili – Čovjeku se grešniku svratio. Da, čovjeku se grešniku svratio, i to me neizmjerno veseli – jer ima nade i za mene. To što je Zakej bio grešan nije drama, veća je drama bila ne priznati svoj grijeh i misliti zaslužujem Božju naklonost zbog svojih dobrih djela.
Ako mi ne vjeruješ, prolistaj Evanđelje još jednom. Pogledaj kako se sam Bog ponašao prema grešnicima koji su bili svjesni svoje bijede i znali da mu ne mogu ništa dati zauzvrat.
Ne vjeruješ mi i dalje? Sjeti se one scene iz Hrama kada mole farizej i carinik. Dok je farizej ponosan na sve što je učinio, farizej se ponizno kaje u prsa i moli Boga da mu oprosti.
A što s Petrom koji ga je zatajio? Što s razbojnikom na križu? Što s Ivanom i Jakovom koji su htjeli biti “jedan s lijeva, drugi s desna”? Što sa mnogim gubavcima ili bolesnima općenito?
Ljudska logika je posve drugačija od one evanđeoske, odnosno, od božanske. U našim, ljudskim odnosima vrijedi sintagma ‘ja tebi – ti meni’. Kod Boga to nikako ne može vrijediti.
Ma je li Bog zaista hladan i nezainteresiran?
Mala je Terezija jednom prilikom izjavila da Bog ne zna računati, odnosno da mu matematika nije “jača stran”. Naravno, to nije mislila doslovno, ali je mislila o Božjoj ljubavi koja nikada ne prestaje, nikada se ne umara, nikada ne odustaje od tebe i mene.
Tu ljubav nikada nećeš moći uzvratiti ili kupiti. Čim prije to shvatiš – bolje za tebe.