Budi dio naše mreže

Grobnica Salome – stoljetno kršćansko hodočasničko mjesto – po prvi puta će biti otvorena za javnost.

/ im

Arheolog Zvi Firer, iz izraelske Uprave za antikvitete, rekao je za The Times of Israel da je grobnica Marijine babice Salome zapravo stoljećima staro mjesto kršćanskog hodočašća, prenosi Svjetlo riječi. „Prema kršćanskoj tradiciji, Saloma je babica iz Betlehema, koja je bila pozvana sudjelovati u rođenju Isusa”, objasnio je Firer. „Nije mogla vjerovati da je zamoljena da rodi djevičansko dijete, a ruka joj se osušila i zacijelila tek kada je držala Djetetovu kolijevku.”

Babice u povijesnom kontekstu

Većina nas, kada zamišlja prizor Isusova rođenja, prirodno pomisli na Mariju i Josipa, same u štalici sa životinjama koje ih okružuju. Ovoj slici obično prethodi zabrinuti Josip koji stiže u Betlehem usred noći, ne nalazeći mjesta za njih u svratištu.

Međutim, ovako dramatično predstavljena priča o Isusovom rođenju zanemaruje biblijske i povijesne činjenice koje nude malo drugačiju sliku. Prije svega, Marija i Josip već su nekoliko dana prije Isusova rođenja bili u Betlehemu. Evanđelje po Luki nam jasno kaže: „Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju – u grad Davidov, koji se zove Betlehem – da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna. I dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi.” (2,4-6). U tekstu nema osjećaja hitnosti, što čini vjerojatnim da su Marija i Josip imali dovoljno vremena pripremiti se za porod i potražiti lokalnu babicu.

Babice postoje tisućama godina i čak se spominju u Starom zavjetu te igraju ključnu ulogu u priči o Mojsiju: „Egipatski se kralj obrati i na hebrejske babice, od kojih jednoj bijaše ime Šifra, a drugoj Pua, pa im naredi ‘Kad u porodu pomažete Hebrejkama, dobro pogledajte oba kamena sjedala: ako je muško dijete, ubijte ga; ako je žensko, neka živi.’ Ali su se babice bojale Boga i nisu činile kako im je naredio egipatski kralj, nego su ostavljale na životu mušku djecu.” (Izl 1,15-17)

Iako je Josip imao veliku vjeru u Boga i vjerovao je da će Isus biti Mesija, muškarci u to vrijeme nisu bili obučeni kako poroditi dijete i zato je vjerojatno potražio pomoć od lokalne babice. O ovome piše i u tekstu iz 145. godine pod nazivom Jakovljevo protoevanđelje, koji govori o Marijinoj babici i još jednoj ženi koja je pomagala pri porodu:

„I ja [Josip] sam vidio ženu kako silazi s brda, i rekla mi je ‘O čovječe, kamo ideš?’ I rekao sam ‘Tražim hebrejsku babicu’. A ona me upita ‘Jesi li iz Izraela?’ Rekao sam joj ‘Da.’ a ona reče ‘Tko to rađa u pećini?’ Ja rekoh ‘Žena zaručena za mene.’”

Grobnica Marijine babice Salome

Pećina u kojoj je grobnica nalazi se u središnjem Izraelu, a otkrili su je pljačkaši 1982. godine. Pozornost stručnjaka privukla je tek dvije godine kasnije kada je pokojni profesor Amos Kloner izvršio arheološko iskapanje. Iako je ovo iskopavanje dokazalo da je mjesto korišteno kao sveto kršćansko mjesto, ono do sada nikada nije bilo otvoreno za javnost.

U članku koji je objavio The Times of Israel navodi se da su u posljednja dva mjeseca „arheolozi iskopali dvorište od 350 četvornih metara na ulazu u špilju, u kojem su pronađene kamene rezbarije, visoki lukovi, pod od mozaika i ostaci trgovine u kojoj su hodočasnici vjerojatno iznajmljivali uljane svjetiljke kojima su osvjetljavali put unutar špilje za njihove molitve”, slično kao što suvremeni kršćani pale svijeće dok posjećuju crkvu.

Grobnica Salome vjerojatno je bila židovska grobna špilja za bogatu obitelj koja je kasnije pretvorena u kršćansko sveto mjesto, a arheološka istraživanja uspjela su odrediti starost prve prostorije grobne špilje za koju se potvrdilo da datira iz Razdoblja drugog hrama židovske povijesti koje je trajalo od 516. godine prije Krista do 70. godine nove ere.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja