Kakvi se poremećaji mentalnog zdravlja mogu dogoditi u životu? Kad kažemo duhovnost kao terapija, na što točno mislimo? Kako definirati zdravu i učinkovitu duhovnost? Koja iskrivljenja duhovnosti postoje? Može li se i s dobrom nakanom poći krivim putem? Koristi li se duhovno iskustvo u kliničkoj praksi i kakve rezultate daje? Kako duhovnost utječe na smanjenje stresa?

Mentalno zdravlje – otkriće našeg vremena

Dr. Anita Dučkić Sertić je spomenula kako nekada možda nije postojao pojam mentalno zdravlje, ali su ljudi tada znali kako ga očuvati. Sugovornica HKR-a je istaknula kako vjeruje da smo mi, koji smo danas upoznati s time što je mentalno zdravlje, u većem riziku da ugrozimo svoje mentalno zdravlje načinom života kojim živimo.

Dučkić Sertić je objasnila kako je mentalno zdravlje jedan sveobuhvatan konstrukt koji uključuje emocionalnu, psihološku, duhovnu i socijalnu razinu jer to sve pridonosi poboljšanju mentalnog zdravlja ili, ako nešto od ovih segmenata izostane, to može utjecati na mentalno zdravlje u negativnom smislu te može doći do različitih poremećaja.

Nadalje je istaknula činjenicu da je danas od poremećaja mentalnog zdravlja posebno prisutan porast depresivnog poremećaja, anksiozni poremećaj, poremećaji prehrane i PTSP, a u porastu je i broj samoubojstava. Ako smo u dugotrajnoj teškoj situaciji ili određeni životni stil također mogu loše utjecati na naše mentalno zdravlje i dovesti do raznih ovisnosti.

Duhovnost nam pomaže da upoznajemo sebe u svjetlu Krista, da tražimo oprost od Gospodina i drugih, oslobodimo svoje srce od gorčine, boli i patnje.

Gošća je istaknula da viša razina emocionalne inteligencije omogućuje pojedincu da prepozna trenutak kada treba potražiti pomoć. Mi osjećamo kada se s nama nešto događa. Ako se svako jutro budimo s tjeskobom, bojimo se dana, potrebno je je potražiti pomoć, obratiti se psihoterapeutu, a možda neko vrijeme primati i farmakološku terapiju.

Naglasila je kako je pomoć psihoterapeuta dugotrajnije i bolje rješenje te da česta i dugotrajna uporaba medikamenata utječe loše na naše zdravlje mentalno, ali i fizičko zdravlje te može doći i do raznih ovisnosti.

Duhovnost je sveobuhvatni konstrukt koji uključuje vertikalnu dimenziju – odnos s višom silom, tj. Bogom – i horizontalni odnos – sa samim sobom, nama bliskim osobama i širom socijalnom zajednicom. Duhovnost uključuje i pitanja o smislu života i smrti, o pitanjima radosti i ljubavi te pitanja o tome što nas kroz život nosi. To su sva ona pitanja koja nisu vezana za materijalna sredstva.

Duhovnost nam pomaže da upoznajemo sebe u svjetlu Krista, da tražimo oprost od Gospodina i drugih, oslobodimo svoje srce od gorčine, boli i patnje. Kada svoje brige i probleme usmjerimo u Gospodina, mi čuvamo svoje mentalno zdravlje.

Kršćanska duhovnost, dakle, uključuje osobni odnos s Kristom.

Duhovnost kao terapija

Najčešće se okrećemo Bogu i molitvi kada nam je teško. “Kroz duhovnost potrebno je ponuditi klijentu alate kroz duhovnost – konkretno kroz Isusa Krista, Sveto pismo, molitvu – koji će mu pomoći da uspostavi čvrst odnos s Bogom što će onda pozitivno utjecati i njegove odnose s drugima”, rekla je

Potrebno je pomoći ljudima da prepoznaju u sebi duhovnu dimenziju. Dučkić Sertić je rekla kako se ona u svom radu trudi osposobiti ljude da duhovnost koriste kao resurs u nadilaženju teških situacija u kojima se nalazimo.

Forma bez sadržaja

Gošća je spomenula kako zna reći da smo mi Hrvati religiozni, ali nismo duhovni. Duhovnost je kada propitkujemo sebe u svjetlu Kristovom. Nekada je lakše vjeru svesti na razne pobožnosti, seminare i svete mise koje “odrađujemo”. “Kad se čovjek susretne s Bogom, on ne može ostati istim”, podsjetila je Dučkić Sertić na riječi Tomislava Ivančića i dodala: “Važno je dopustiti Bogu da nas dotakne.”

Kad se čovjek susretne s Bogom, on ne može ostati istim.

Rekla je kako često imamo formu bez sadržaja, no tada smo promašili. Sadržaj je Krist. Bez Krista nema smisla. Potreban nam je konkretan Bog kojem se obraćamo u molitvi. Molitva nije puko nabrajanje i ne smije se svesti na čitanje tuđih molitava, nego “moramo naučiti svoje srce izlijevati pred Bogom”.

Dr. Dučkić Sertić pozvala je da se zapitamo – poznajem li ja svog Boga? Kako se zove moj Bog?

Devijacije u duhovnosti

Gošća je priznala kako je imala puno slučajeva kada je došlo do devijacija u duhovnosti odnosno do rigidnog upražnjavanja religioznih praksi. Tada osoba ne doživljava Boga kao milosrdnog Oca koji je ljubi, koji je jedini poznaje i zna što je u njezinu srcu, nego kao Boga koji kažnjava i najmanji propust i pogrešku. Dučkić Sertić je poručila da, ako u svojoj snazi idemo živjeti duhovnost kakvu smo si sami zadali, tada ćemo smatrati da je to jedino ispravno i nećemo moći upoznati Boga onakvog kakav on jest.

“Prava duhovnost mijenja moje srce i Bog radi na meni iznutra prema van”, rekla je.

Prava duhovnost mijenja moje srce i Bog radi na meni iznutra prema van.

Također je napomenula da, ako se dogodi da zbog raznih seminara, duhovnih obnova i slično zanemarimo svoju obitelj, supruga, već se nalazimo na krivom putu.

Nekada je duhovnost bila resurs u izlječenju teških bolesti. Duhovnost nam daje snagu da možemo biti podrška osobi koja kroz tu bolest prolazi, ali nas i priprema za onostranu dimenziju ljudskog života.

Emisiju u cijelosti poslušajte ovdje: