„Da, Krist je uistinu uskrsnuo, a mi smo tome svjedoci. Ovo svjedočanstvo naviještamo svijetu kako bi radost koja pripada nama doprla do bezbrojnih drugih srca, rasplamsavajući u njima svjetlo nade koja ne razočarava.” — Sveti Ivan Pavao II., 2000. (monografija).

Slavlje započinjemo što je i poznato, Vazmenim bdijenjem, koje se održava navečer Velike subote. To je liturgija svih liturgija koja počinje paljenjem uskrsnog ognja u tami. Katolici diljem svijeta slave ovaj najsvečaniji dan uskrsnuća koji je središnji za kršćanstvo. Bez uskrsnuća, svi ostali aspekti vjere se raspadaju. Nakon što je pashalna svijeća zapaljena, svi ostali pale svoje svijeće jednu po jednu dok cijela crkva ne zasja, predstavljajući Kristovo Svjetlo koje se širi svijetom. Moj omiljeni dio Vazmenog bdijenja je pjevanje Exsultet, Uskrsnog navještaja. To mi je oduvijek bio najdraži dio mise zbog prekrasnih slika kontrasta svjetla i tame, kao što je ilustrirano u sljedećem stihu:

Molimo te, dakle, Gospodine, da ova svijeća, posvećena na čast tvoga imena, neoslabljena ostane, da razgoni tamu ove noći.

I primljena na ugodni miris, svjetlilima nebeskim neka se pridruži.

Posljednji dan Uskrsne osmine obilježava nedjelja Božjeg milosrđa koja katolicima daje priliku primiti potpuni oprost — jedan od dva tipa oprosta. Ovaj uklanja sve vremenite kazne zbog grijeha, dok djelomični oprost uklanja samo neke vremenite kazne.

Važno je razumjeti da je “oprost od vremenite kazne zbog grijeha čija je krivnja već oproštena”. (KKC 1471) Oprosti su različiti od ispovijedi po tome što se odnose na učinke grijeha koji su već oprošteni. Crkva uči da ovi grijesi, iako ih je Bog oprostio, ostavljaju vremenski učinak ili “mrlju” na duši. Vremenita kazna koju oprost oslobađa je ova privremena mrlja ostavljena na duši zbog prošlih grijeha.

Apostolska pokorničarna objavila je da se potpuni oprost može dobiti uz sljedeće uvjete:

Biti u stanju milosti, potpuno odvojen od grijeha (čak i lakog grijeha)
Primanje sakramenta ispovijedi
Primanje euharistije
Moleći na papine nakane.

Potaknula bih vas da svaki dan odvojite vrijeme za razmatranje o značenju Kristova uskrsnuća i njegovom značaju u našim životima i za cijelo čovječanstvo. Bilo prvo ujutro, tijekom vožnje ili možda prije spavanja, preporučujem meditiranje o uskršnjim odlomcima iz Svetog pisma i svetaca.

Jedan odlomak vrijedan meditacije, iz uskrsne propovijedi sv. Vinka Ferrera, potiče nas na radost i razmišljanje:

Ali najveći od svih [blagdana] je Uskrs, dan uskrsnuća Gospodinova, jer danas nam je dana garancija zadobiti vječni i besmrtni život u duši i tijelu. Krist nam ga je dao svojim uskrsnućem, što je uzrok i jamstvo našeg uskrsnuća.

Sveti Vinko ističe vezu između Kristova uskrsnuća i našega. Kristovo uskrsnuće za nas je zadobilo “sigurnost našeg uskrsnuća” – bez Njegovog, naše ne bi postojalo. Otvorio je vrata raja i više se neće zatvoriti. To je naše osiguranje. Ali što znači naše uskrsnuće? Naše je obnavljanje i usavršavanje tijela i duše, ili kako to kaže sv. Vinko, sposobnost “zadobiti vječni i besmrtni život u duši i tijelu”. Naše uskrsnuće dolazi kada se usavršimo u našim dušama rastom u svetosti s Bogom tijekom ovog života i nakon toga kroz Čistilište, ako je potrebno, kao i u našim tijelima prilikom Drugog dolaska. Bit ćemo ujedinjeni tijelom i dušom na kraju vremena, a oboje će biti savršeni upravo ovom pobjedom Kristova uskrsnuća. Samo kroz Njega, kroz Njegovu žrtvu i pobjedu, i kroz naše sudjelovanje u tome, mi smo “sigurni u svoje uskrsnuće”.

Naš je poziv da ga prihvatimo. To je naša pobjeda u kojoj trebamo sudjelovati. Stoga, u ovo uskrsno vrijeme razmišljajte o tome kako vas Krist poziva da se pripremite i prihvatite dar vašeg uskrsnuća i kako On želi da vi sada sudjelujete u Njegovom.