Uvriježeno je mišljenje da je Uskrs glazbeno puno siromašniji nego recimo Božić. Takvo stajalište temelji se na činjenici da u eteru radijskih postaja, po našim trgovima i u trgovačkim centrima u uskrsnom vremenu i neposredno prije njega uopće nema pjesama uskrsne tematike kao što je slučaj u adventskom i božićnom vremenu s božićnim pjesmama, piše glazbeni urednik Hrvatskog katoličkog radija SLavko nedić za portal Glazba.hr.

Svjedoci smo da se već sredinom studenog na mnogim našim radio postajama i na javnim mjestima mogu slušati domaći i inozemni božićni hitovi. Razlog tome je što je u božićno vrijeme – a posebice u adventsko (kad se kupuju pokloni za Božić) – sve podređeno  konzumerizmu pa je tome podlegla i glazbena industrija.

S Uskrsom je situacija potpuno drukčija. Vrijeme prije Uskrsa je korizmeno odnosno pokorničko na čijem početku je Pepelnica, dan na koji se mnogi (barem deklarativno) odlučuju na odricanje, što je u potpunoj suprotnosti s već spomenutim konzumerističkim razmišljanjem.

Takvih napjeva nema ni na radijskim postajama jer koju reklamu, osim poziva na ispovijed, pustiti nakon neke takve izvedbe.

Stoga je potpuno jasno zašto u preduskrsnom vremenu nijedan trgovački lanac neće mamiti kupce napjevima ”Ja se kajem” ili ”Prosti moj Bože”. Takvih napjeva nema ni na radijskim postajama jer koju reklamu, osim poziva na ispovijed, pustiti nakon neke takve izvedbe. Dakle, razlog nedostatka tih napjeva u našoj svakodnevici nije u manjku korizmenih ili uskrsnih pjesama nego činjenica da osim u crkvama baš i nisu poželjne.

Uskrsnu Isus doista – Oratorijski zbor crkve sv. Marka

Dirigent: Vladimir Kranjčević, orgulje: Pavao Mašić

Ono čega nema u trgovačkim centrima ipak postoji

No naša uskrsna glazbena literatura poprilično je bogata, posebice kad je riječ o pučkim skladbama i onim modernijim s područja Cro sacro scene. Prema mojoj evidenciji imamo nekih osamdesetak pjesama uskrsne tematike. Onaj tko je barem na Uskrs otišao u crkvu imao je prilike čuti neku od uskrsnih uspješnica poput: “Gospodin slavno uskrsnu”, “Radujte se, kršćani”, “Isus usta slavni”, “Uskrsnu Isus doista”, “Krist iz groba ustade”, “Isus je uskrsnuo”, “Pjevaj hvale, Magdaleno”, “Pobjedni dan slavimo”, “Na nebu zora rudi”, “Na gozbu Kralja Jaganjca”, “Već zora rumen prosipa”, “Ovo je dan”, “Vječna je ljubav njegova”, “Kraljice neba” i mnoge druge.

Većina tih napjeva ima bogatu tradiciju; recimo napjev “Krist iz groba ustade” nalazi se već u prvom izdanju pjesmarice Citara Octochorda iz 1701. godine a napjevi poput “Uskrsnu Isus doista”, “Isus je uskrsnuo”, “Gospodin slavno uskrsnu”, “Pjevaj hvale Magdaleno”, “Nek mine majko” nalaze se u trećem izdanju spomenute pjesmarice iz 1757. godine.

Najpoznatija uskrsna skladba svakako je “Kraljice Neba” franjevca Marijana Jaića, koja je prvi put objavljena u pjesmarici Napivi bogoljubnih cérkvenih pisamah tiskanoj u Budimu 1850. godine.

Kraljice neba – Katedralni zbor Mostar

Dirigent: don Dragan Filipović

Uskrs fest

U klasičnoj i pučkoj glazbi veći naglasak je stavljan na pasionska skazanja i pjesme u tom duhu. U popularnoj duhovnoj glazbi situacija je obrnuta. Muka i smrt nisu važniji nego su samo prolazne teme – Uskrs i uskrsnuće su važniji i dominantniji. Tome je svakako pridonio i Uskrs fest, festival popularne duhovne glazbe s najdužom tradicijom u Hrvatskoj. U tridesetak godina koliko je festival djelovao izvedeno je oko 450 novih autorskih skladbi od kojih je većina bila upravo uskrsne tematike budući da je jedan od osnovnih ciljeva festivala i bio predstaviti pjesme „prožete nadom Kristova uskrsnuća“.

Upravo na tom festivalu izvedene su mnoge pjesme uskrsne tematike koje su i danas žive te se izvode po misnim slavljima i susretima mladih vjernika. Neke od njih su: “Aleluja Uskrsnom”, “Radost postojanja”, “Idi i reci”, “Na Sionu mir” i “Uskrsni san” grupe Kefa; “Pobjednici smrti”, “Život i uskrsnuće”, “Gospodin je” i “Isus Kriste uskrsnuli” grupe Karizma; “Disati život”, “Grob je prazan”, “Jedini put”, “Uskrsnuo je Mesija” Damira Topića; “Najbolji prijatelj” grupe Emanuel, “Znak pobjede” i “Stvoreni za nebo” grupe Rafael; “Jutro Uskrsa” splitskog sastava Sperantes; “Pobjeda” grupe Sliryc 33, “Aleluja” grupe Risus, “Aleluja” sastava Mirvama feat. Vlatko Ojvan i još mnogo drugih pjesama.

Pobjeda – Sliryc 33 (pobjednička skladba Uskrs festa 2015. godine)

Ovdje svakako moram spomenuti i mjuzikl Uskrsli (u originalu Il risorto) koji je skladao talijanski skladatelj Daniele Ricci, a hrvatsku izvedbu priredio Ansambl Kolbe u koprodukciji s kazalištem Komedija. Mjuzikl je izvođen u razdoblju od 2014. do 2017. godine s vrlo zanimljivom pjevačko-glumačkom postavom, koju su između ostali činili i  Maja Blagdan, Sanja Bardun, Nikola Pašalić, Ivan Mikulić, Lucija Maltar, Nives Holajn, Matea Bardun, Ines Miletić, Valent Slonje, Josip Ivanović, Filip Pašalić i mnogi drugi.

Danas je vrlo zanimljivo spomenuti da je Pilata glumio i pjevao današnji novi vokal Parnog valjka Igor Drvenkar.

Cijeli mjuzikl Uskrsli možete pogledati na priloženom linku:

Ansambl Kolbe – Uskrsli

Ako izuzmemo nešto pjesmica o jajima i zečevima, estrada se baš nije iskazala pjesmama uskrsne tematike. Ipak, hvalevrijedna je skladba Brune Krajcara “Uskrs dolazi” na kojoj su mu se u interpretaciju pridružili Neno Belan, Alen Vitasović, Franko Krajcar, Anđela i Kristina iz grupe Poklon te mladi iz zajednice KUMI.