Budi dio naše mreže

Jesmo li sebi važni? I što je samosuosjećanje? Kako napraviti dobar omjer pri vrednovanju pozitivnih i negativnih iskustava koje proživljavamo? Zašto smo skloni pamtiti ili posvećivati pozornost negativnim stvarima, događajima, ljudima? Na ta i druga pitanja u HKR-ovoj emisiji "S druge strane ogledala" 6. ožujka odgovarao je predsjednik Hrvatskog društva bračnih i obiteljskih savjetovatelja (HRD BiOS) doc. dr. Josip Bošnjaković.

/ im

Unutarnja otpornost

Na početku emisije doc. dr. Josip Bošnjaković naglasio je da je otpornost rezultat onoga kako se odnosimo prema samima sebi posebno u poteškoćama s kojima se suočavamo.

„Kako se odnosimo prema sebi velikim dijelom je uvjetovano našim odrastanjem. Ona osoba koja zna voditi brigu o samom sebi to je dragocjena osoba u našem društvu. Ne bih izostavio da smo mi i krhki i lomljivi, ali dobro je razumjeti sebe, ljubiti sebe, ali i želja pomoći sebi u težim situacijama, ali u takvoj situaciji dopustiti i drugima da nam pomogne“, napomenuo je.

Ona osoba koja zna voditi brigu o samom sebi to je dragocjena osoba u našem društvu.

Samosuosjećanje

Naglasio je da je ljubav prema samom sebi jest jedna od zapovijedi. “Samosuosjećanje jest jedna od tehnika koja govori kako je važno u bolnim situacijama da vidimo sebe, da postanemo svjesni u čemu se nalazimo, da razumijemo sebe, da se ne poistovjećujemo s onim što prolazimo, da se ne samosažljevamo. Tehnika samosuosjećanja nije neka nova tehnika, nije religija niti vjera nego sposobnost osobe da se može brinuti sama o sebi. Mi time ne isključujemo iz našeg života Isusa Krista nego učimo od njega ljubiti sebe“, pojasnio je doc. dr. Bošnjaković.

Tehnika samosuosjećanja nije neka nova tehnika, nije religija niti vjera nego sposobnost osobe da se može brinuti sama o sebi.

Kazao je da je važno uspjeti se izdići iznad trenutne situacije i vidjeti što se događa kako se ne bismo poistovjetili s vlastitom boli nego da ju razumijevamo.

„Svaki grijeh doprinosi tome da sebi činim loše. Samosuosjećanje znači imati ljubavi prema sebi onda je po tome suprotnost grijehu. Osobe koje znaju voditi brigu o sebi znaju voditi brigu o drugima“, rekao je.

Govoreći o tome zašto pamtimo više loše situacije rekao je: „Ono što ugrožava naš život mi želimo izbjeći. Gledamo što nas ugrožava onda smo vrlo oprezni i gledamo koje su to prijetnje koje nam čine život težima. Mi smo kao bića krhki, a željeli bismo vidjeti sebe jakima. Teže je prihvatiti da smo slabi i krhki i mi smo ovisni o drugima u mnoštvu detalja ne možemo zamisliti život bez prisutnosti drugih ljudi“.

Slabost

Osvrnuo se i na naše ljudske slabosti i rekao da je veliki zadatak napredovati u životu. „Napredovati u životu znači osposobljavati se što više za služenje drugima. Kako se mogu osposobiti da služim drugima? To znači da vodim brigu o tome što jedem i pijem, koje su mi životne navike, spavam li dovoljno i slično. Onda mogu voditi brigu o drugima“, dodao je.

Napredovati u životu znači osposobljavati se što više za služenje drugima.

Dotaknuo se i samokritičnosti i rekao da samokritične osobe teže perfekcionizmu. Pri tome je naglasio da je važno odnositi se prema sebi s ljubavlju jer je teško živjeti unutar sebe ako smo samokritični, ali isto tako teško je živjeti s osobom koja je samokritična prema svemu i svima.

One osobe koje uspiju odgoditi nekakav užitak u životu postaju uspješnije.

„One osobe koje uspiju odgoditi nekakav užitak u životu postaju uspješnije“, dodao je govoreći o osobama koje znaju odgoditi ugodu. Isto tako naglasio je da stalno ugađanje sebi nije uvijek povezano s ljubavlju prema sebi.

Samosažaljenje

Osvrnuo se i na samosažaljenje u koje čovjek često upada teist aknuo: „Osoba vidi sebe kao žrtvu, a ne vidi sebe kao osobu koja je ranjiva i koja je slaba. Valja vidjeti kako pomoći osobi da vidi da samosažaljenje ne vodi k jednom oporavku. Ako primijetim kod sebe kako se mogu povezati s drugima i dopustiti drugima da nam pomognu. Otvoriti se da mi drugi pomognu“.

Pozvani smo biti brižni prema našem životu jer nam je darovan

„Odgovorni smo prema vlastitom životu. Pozvani smo biti brižni prema našem životu jer nam je darovan“, dodao je.

Na pitanje kako učvrstiti nutarnja uvjerenja odgovorio je da je važno posvijestiti si trenutnu situaciju koju prolazimo i „da zamislimo da razgovaramo s prijateljem ili prijateljicom koji su nam često pružili razumijevanje dobar savjet te da razmislimo što bi nam ta osoba rekla sada. Možemo zamisliti i Isusa pored nas kao i obitelj koji imaju razumijevanja prema nama i da pokušamo iz te perspektive napisati sebi pismo da vidimo kako oni razumijevaju ovu i situaciju. I da pokušamo gledati sebe iz te situacije. Potom odložiti to pismo i ponovno ga pročitati kako bih vidio iz druge perspektive situaciju koju prolazim“.

Emisiju u cijelosti poslušajte ovdje:

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja