U subotu, 2. travnja 2005., uoči druge vazmene nedjelje, papa Ivan Pavao II. prekoračio je „prag Nade“. „Papa Milosrđa“ preminuo je uoči Nedjelje Božjega milosrđa, svetkovine koju je pet godina ranije, 30. travnja 2000., prilikom kanonizacije sestre Faustine Kowalske iz Družbe sestara Naše Gospe od Milosrđa, proglasio obvezatnom za cijelu Crkvu. Tako je ispunio i posljednji zahtjev Milosrdnog Isusa upućen sv. Faustini: proglašenje svetkovine Božjega milosrđa u prvu nedjelju po Uskrsu te ostao zapamćen kao „Papa Milosrđa“, donosi portal Božje milosrđe.

Kao „Papu Milosrđa“ potvrđuje ga više činjenica: jednu od svojih prvih enciklika Dives in misericordia (1981.) Ivan Pavao II. posvetio je Božjemu milosrđu; godine 1993. proglasio je blaženom, a 2000. godine svetom s. Faustinu Kowalsku, posrednicu poruke o Božjemu milosrđu; godine 2002. u krakovskim Łagiewnikima posvetio je svijet Božjemu milosrđu; preminuo je uoči svetkovine Božjega milosrđa 2005.; papa Benedikt XVI. proglasio ga je blaženim (2011.), a papa Franjo svetim (2014.) upravo na prvu nedjelju iza Uskrsa – na svetkovinu Milosrđa! Može li se zanijekati i osporiti Božje djelovanje u svim tim događajima povezanima s papom Ivanom Pavlom II. i Božjim milosrđem? Ima li još razloga izbjegavati, zanemarivati, oglušiti se na Isusov zahtjev upućen preko sv. Faustine za svetkovanjem Božjega milosrđa na prvu nedjelju po Uskrsu? Došlo je vrijeme… vrijeme da Bijela nedjelja „ustupi“ mjesto Nedjelji Božjega milosrđa…

Ivan Pavao II. 264. je papa, odnosno 263. Petrov nasljednik, a za rimskog je biskupa izabran 16. listopada 1978. godine.

Karol Wojtyła rođen rođen je 18. svibnja 1920. u Wadowicama u Poljskoj. Na krštenju mu je dano ime Karol Jozef. Majka Emilija preminula je kad mu je bilo 9 godina, a otac, također Karol, 1941. godine. U 22. godini života Karol je osjetio svećenički poziv. Nakon teološkog studija zaređen je za svećenika 1946. godine. Doktorirao je na dominikanskom Učilištu sv. Tome u Rimu 1948. na temu Vjera u djelima sv. Ivana od Križa. Vratio se u Poljsku i djelovao kao kapelan do 1951. Potom se posvetio proučavanju filozofije i teologije. Postaje profesor iz moralne i etičke teologije na krakovskoj bogosloviji i Teološkom fakultetu u Lublinu. Godine 1958. papa Pio XII. imenovao ga je pomoćnim biskupom, a 1964. nadbiskupom u Krakovu. Godine 1967. postao je kardinal. Izabran je za Papu 16. listopada, a svečano preuzeo upravu Crkve 22. listopada 1978., u 58. godini života. Sudionik je Drugoga vatikanskog koncila. Sudjelovao je u izradi konstitucije Gaudium et spes.

Ivan Pavao II. bio je ukupno na 104 apostolska putovanja. Treći posjet Hrvatskoj u lipnju bilo je njegovo 100. apostolsko putovanje (prvi put pohodio je Hrvatsku 1994., drugi put 1998. kada je u Mariji Bistrici blaženim proglasio kardinala Alojzija Stepinca). Napisao je 14 enciklika, 11 apostolskih konstitucija, 41 apostolsko pismo, 15 apostolskih pobudnica, 19 motu proprija i više knjiga (“Prijeći prag nade” iz 1994., “Dar i otajstvo: uz pedesetu obljetnicu mog svećeništva” iz 1996. i “Rimski triptih” iz 2003.). Na deset je konzistorija imenovao novih 231 kardinala i zaredio 321 biskupa. Proglasio je novih 1338 blaženika i 482 nova svetca. Predsjedao je i na 6 plenarnih skupština kardinalskog zbora. Od 1978. sazvao je 15 skupština biskupske sinode. Utemeljio je institut “Ivan Pavao II.” te institut “Populorum progressio” za domorodačke narode Južne Amerike. Pored toga utemeljio je Papinsku akademiju za život i Papinsku akademiju za društvene znanosti. Ustanovio je Svjetski dan bolesnika (koji se svake godine slavi 11. veljače) te Svjetski dan mladeži.  Papa se tijekom čitavog pontifikata zalagao za mir. Zagovarao je pravo svakoga naroda na državu, samostalnost i suverenost. Osmislio je sintagmu “kultura života” na svom putovanju u SAD 1993. godine. Pri tome je izjavio: “Kultura života znači poštivanje prirode i zaštita Božjeg djela stvaranja. Na poseban način, znači poštivanje ljudskog života od prvog trenutka začeća do prirodne smrti.” Promicao je međureligijski dijalog i mir. Zalagao se za jedinstvo kršćana.