Svake godine, 16. srpnja, Karmel u cijelome svijetu slavi svetkovinu Blažene Djevice Marije od gore Karmela. Kada govorimo o Mariji, Gospi Karmelskoj, Bistričkoj, Sinjskoj, Remetskoj, Šumanovačkoj, Lurdskoj, Fatimskoj, da dalje ne nabrajam, svaki vjernik dobro zna da je samo jedna Marija, Majka Isusa iz Nazareta, Majka Božjega Sina, i da su takvi dodatni atributi samo mjesta gdje vjernici časte jednu, istu Mariju, nipošto ne tako da bi joj se klanjali kao Bogu, nego je štuju i poštuju kao svoju ljudsku sestru, kao ljudski uzor vrijedan nasljedovanja i kao sumoliteljicu i zagovornicu u svim svojim životnim situacijama. 

Štovanje Blažene Djevice Marije od gore Karmela povezano je s brdom Karmelom u Svetoj Zemlji, u današnjem Izraelu, iznad luke Haife na obali Sredozemnog mora, gdje se danas nalazi središnji samostan svekolikog Karmela, posvećen Mariji, a ime mu je Stella Maris – Zvijezda mora. Na tom mjestu su, već u Starom zavjetu, u 9. i 8. stoljeću prije Krista, boravili prorok Ilija i prorok Elizej, koji se stoga često nazivaju i prvim karmelićanima, dakako samo u tom određenom inspirativnom, nadahniteljskom smislu. Na Gori Karmelu, na mjestu El Muhraka, prorok Ilija je obranio biblijski monoteizam, vjeru u jednoga Boga, od politeizma, od mnogoboštva Baalovih i Aštartinih svećenika, koji je promicala žena kralja Ahaba, kraljica Izabela.

Na Karmelu, kod Ilijinog izvora, nastanili su se u doba križarskih ratova, u 11. i 12. stoljeću poslije Krista, iskreni kršćanski bogotražitelji koji su u duhu proroka Ilije, živeći pustinjački, željeli svjesno i intenzivno njegovati svoju povezanost s Bogom. Oni su ondje podigli prvu crkvicu koju su posvetili BDM i sebe su nazvali „braćom Blažene Djevice Marije od gore Karmela“. Njima je pravilo života 1209. sastavio sv. Albert, jeruzalemski patrijarh, a potvrdio ih je papa Honorije III. 1222. kao zasebni Red.

Kada su muslimanski osvajači u 13. st. zaposjeli Svetu Zemlju i goru Karmel, karmelićani prelaze u Europu gdje se, da bi preživjeli, – umjesto prvotnog pustinjačkog – prilagođuju europskom načinu redovničkog života i za vrijeme pape Inocenta IV., 1247. postaju tzv. “prosjački red” (poput franjevaca ili dominikanaca).

U vezi s blagdanom Gospe Karmelske jest i pobožnost nošenja škapulara oko vrata, platnenog ili u obliku medaljice: praksa kojom vjernici svjesno i izričito uzimaju Mariju za svoj životni uzor i stavljaju se pod njezinu zagovornu zaštitu.

U 16. st. dvoje karmelićana, sv. Terezija Avilska i sv. Ivan od Križa, utemeljuju novu granu obnovljenog ili bosonogog Karmela, kojemu pripadaju svi muški i ženski Karmeli u Hrvatskoj.

Hrvatska karmelska provincija sv. Oca Josipa broji u aktualnom trenutku devet zajednica u šest različitih zemalja: Zagreb – Remete, Split, Krk i Gospić u Hrvatskoj, potom samostani u Somboru u Bačkoj, na Buškom jezeru u Bosni i Hercegovini nalazi se Karmel sv. Ilije, a našoj hrvatskoj karmelskoj provinciji pripadaju i Karmeli u Sofiji u Bugarskoj, u Grazu u Austriji i u Rimu u Italiji.   

Za razliku od muške grane poziv i poslanje karmelićanki je i dalje prvenstveno apostolat molitve i askeze pomoću klauzurnog načina života. Vjernici to znaju i rado im se preporučuju u molitve gdjegod ima sestara karmelićanki jer “Molitva je duša svakog apostolata”.

U Hrvatskoj se nalaze se četiri takva ženska Karmela: Brezovica kraj Zagreba, Kloštar Ivanić, Breznica Đakovačka i Marija Bistrica. Oni zajedno s Karmelom u Sarajevu i Karmelom u Sori kraj Ljubljane u Sloveniji oblikuju “Udrugu Blaženog Alojzija Stepinca bosonogih karmelićanki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini”. Toj udruzi su na različite načine suradnje bliski i Karmeli u Mirnoj Peči u Sloveniji), Nënshat u Albaniji i u Sofiji u Bugarskoj. Karmelskoj obitelji u Hrvatskoj pripadaju i Karmelićanke Božanskog Srca Isusova, kao i čitav niz zajednica Karmelskog svjetovnog reda. Crkve, oltari, bratovštine, posvećene Gospi od Karmela osobito su prisutne duž naše hrvatske jadranske obale, zahvaljujući pomorcima i mornarima koji su plovili do luke Haifa podno Karmela u Svetoj Zemlji. Svetkovina Gospe Karmelske u zagrebačkim Remetama popraćena je i prigodnom devetnicom, a vrlo svečano se svetkuje i u samostanu karmelićanki u Brezovici kod Zagreba. Svoj karmelskoj obitelji kao i svim slušateljima i čitateljima ove poruke rado čestitam svetkovinu Blažene Djevice Marije od Gore Karmela, želeći svima iskustvo Božje blizine i pomoći po zagovoru Gospe Karmelske.